Radi sprječavanja nelegalnog sidrenja i zaštite podmorskog staništa Nacionalni park Kornati je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvom turizma i sporta postavio u uvali Vrulje u akvatoriju kornatskoga otočja nove eko-plutače za sidrenje.

U planu je do proljeća sljedeće godine postaviti ukupno 224 bove u 19 kornatskih sidrišnih uvala, a dio novca za tu namjenu osiguran je preko Fonda za zaštitu okoliša i dva europska projekta, priopćeno je u petak iz Fonda.

Ravnatelj NP Kornata Šime Ježina kaže kako se Kornati mogu posjetiti samo morskim putem pa su bove svojevrsno parkirno mjesto za brodove.

"Zato je sigurno sidrište od iznimne važnosti za nautičare. Ne želimo da sidra nekontrolirano ruju podmorje jer to uništava biocenozu morskog dna pa će se postavljanim novih bova to uvelike prevenirati", istaknuo je Ježina.

Objasnio je kako nove plutače nisu postavljene na betonske blokove već su fiksirane tzv. „Earth Anchor“ sustavom. Radi se o metodi bušenja kroz pijesak i morski sediment u stijensku podlogu.

Postavlja se svojevrsno „sidro“ koje ostaje ukopano u bušotini bez značajnijeg oštećenja morskog dna. Takvim načinom polaganja plutača, ali i zabranom sidrenja izvan sidrišta očuvat će se polja morske cvjetnice Posidonije Oceanice.

Voditeljica Službe za provedbu EU projekata u Fondu Vesna Cetin Krnjević upozorila je kako stanje morskog dna, kako s biološkog tako i sa sedimentološkog stanovišta, značajno degradira.

"'Oranjem' sidra uništavaju se naselja posidonije, koju je EU prepoznala kao jedno od prioritetnih staništa za očuvanje unutar Natura2000 mreže. Ta je vrsta sredozemni endem te je od iznimne važnosti očuvanje njenih livada", istaknula je Cetin Krnjević.

Objasnila je da su livade posidonije „tvornice“ kisika i područja velike biološke raznolikosti te da u njima živi više od 20 posto poznatih sredozemnih vrsta. Na svakom listu posidonije se može naći preko 30 vrsta alga, a livade su obitavališta, mrijestilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj.

Voditeljica INHERIT projekta u Ministarstvu turizma Anamarija Vukčević kaže kako je postavljanje novih bova te planirane aktivnosti uvođenja digitalizacije koja će omogućiti integrirani pristup i bolju kontrolu broja posjetitelja kornatskog akvatorija, dodatni korak prema održivom turizmu.