U emisiji I-NOVI nastojimo biti što više ekološki osviješteni, a koliko smo dobri po pitanju zbrinjavanja otpadne plastike i o samo problemu plastike u okolišu razgovarli smo s direktorom Čistoće Zadar Johnom Ivanom Krstičevićem.

Plastika je izvrstan materijal, ali otpadna plastika guši ne samo životinje i ljude, već čitav živi svijet te sam opstanak planeta. Kako se u Zadru borimo s tim problemom? Što se treba i može učiniti s otpadnom plastikom?

“Zaista je plastika sama po sebi izvrstan materijal koji upotrebljavamo u svakodnevnom životu, ali nije problem samo u  plastici. Problem je u nama ljudima jer nedovoljno brinemo o okolišu i nedovoljno odvajamo plastiku. Rezultat je nagomilavanje otpadne plastike u okolišu, pogotovo u morima i oceanima.”

Trenutno je i dalje proizvodnja plastike nekoliko puta veća od reciklirane količine plastike. Europska komisija je 18. siječnja 2018. donijela Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu. Europa prednjači u odgovornom gospodarenju plastikom, ali se procjenjuje da reciklira samo jednu trećinu korištene plastike. Pravilno zbrinjavanje otpadne plastike je ključno. Kako Zadrani stoje s tim? Bacamo li plastiku u odgovarajuće kontejnere i koje su posljedice nepravilnog odlaganja?

“U Europi godišnje nastane više od 25 milijuna tona plastičnog otpada od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. Nešto malo se izvozi u druge zemlje, a ostalo završi na odlagalištima ili u okolišu. Svake godine je tog otpada sve više i više. Ako pravilno zbrinjavamo plastiku onda smanjujemo tu količinu na odlagalištima i možemo je upotrijebiti za recikliranje. U Zadru je Čistoća podijelila 998 spremnika od 1100 litara koje smo postavili na javnim površinama i namijenjena su za višestambene zgrade. U protekla dva tjedna smo dobili spremnike za odvajanje reciklabilnog otpada od 240 litara s narančastim poklopcem, čak njih 19 300, koje namjeravamo podijeliti kućanstvima do kraja godine tako da svako domaćinstvo ima odgovarajući spremnik”.

Otpadna plastika se nagomilava u slatkim i morskim vodama, te naročito u oceanima. Procjenjuje se da se neke plastične tvorevine u moru razgrađuju stotinama godina. Razni morski organizmi, što namjerno, što slučajno, konzumiraju tu plastiku koja na kraju ulazi i u ljudski organizam. U Jadranskom moru onečišćenje otpadom dolazi s kopna, do 80 posto. Kad se takvo onečišćenje nažalost dogodi i  tu čovjek može pokazati svoju dobru volju i priključiti se raznim akcijama čišćenja. Jedna takva održana je u subotu na Puntamici – kako je akcija prošla i što smo sve nažalost bacali u more?

„Jako smo zadovoljni akcijom čišćenja koju je Čistoća provela zajedno s ronilačkim klubom sv.Roko iz Bibinja. Čistilo se podmorje od Marine na Boriku do svjetionika na Puntamici. Prikupili smo 700 kilograma raznog otpada. Prodružili su nam se i članovi iz Zajednice tehničke kulture Zadarske županije te učenici 6. i 7. razreda OŠ Šime Budinića. Svoj doprinos su dali i mališani iz Dječjeg vrtića Višnjik, skupina Mendulica, sa svojom izložbom crteža na temu zaštite okoliša. Cijeli taj projekt je osmišljen da mi u sukcesivnom razdoblju čistimo gradska kupališta. Najveća je vrijednost akcije što su naša djeca, pa i više nego mi stariji, pokazali  koliko je važno zajedništvo, pogotovo u ovakvim akcijama i mislim da na takav način odgajamo buduće generacije koje će više paziti na okoliš nego mi sada.“

Čistoća već godinama provodi ekološko – humanitarnu  akcije prikupljanja čepova  „Donesi čep za skupi lijek”.  Većina nas zapravo ne zna da te čepove treba odvojiti i umjesto da završe u smeću ili na odlagalištu. Akcija još uvijek traje, a građani se pozivaju da čepove ne bacaju nego ih donesu u Čistoću, a tako će pomoći oboljelima od malignih bolesti.

„Čepovi su tvrda plastika i imaju nešto veću cijenu nego npr.folija i iz toga razloga ih prikupljamo i kasnije se preko raznih Udruga dobiju sredstva za skupe lijekove. Akcija se provodi na razini cijele Hrvatske. Mislim da je to minimum napora uložen za plemenitu i korisnu stvar za sve oboljele od malignih bolesti. Građani mogu kod nas donijeti čepove i onda ih mi kada se prikupi određena količina odvozimo. Tako smo ovo proljeće čepove donirali u Udruzi leukemija i limfomi u Čakovcu.“