Hotelijeri su pred početak lipnja optimističniji nego prije nekoliko tjedana, jer su epidemiološka situacija i stanje rezervacija i prodaje bolji nego lani, a veći broj dolazaka turista očekuju od ovog vikenda i idući tjedan oko Tijelova, koje će označiti početak prave sezone.

"Epidemiološka situacija se popravlja, definiran je okvir režima prelaska granica i radi se na bilateralnim dogovorima, a raste i procijepljenost. S popuštanjem mjera, rastu optimizam i želja za putovanjima, što se odmah vidi na rezervacijama. U nekim razdobljima i nekim vrstama smještajnih kapaciteta, prvenstveno kampingu i hotelima viših kategorija, rezervacije se približavaju brojkama iz 2019. godine", kaže za Hinu direktor UPUHH-a (Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske) Bernard Zenzerović.

Lipanj bez maksimalne popunjenosti, ali u srpnju i kolovozu nadaju se turističkim gužvama

Ipak, u lipnju hotelijeri, kako dodaje, još ne očekuju maksimalnu popunjenost, no u srpnju i kolovozu se nadaju pravim turističkim gužvama i da će imati otvorene sve objekte, a uvjereni su i da ove godine mogu ostvariti i vrlo dobru posezonu, za razliku od prošle, kada je bila naprasno prekinuta, što će uvelike ovisiti i o odlukama o režimima putovanja susjednih zemalja, posebice Slovenije i Austrije.

"Turistička potražnja je generalno znatno bolja nego prošle godine, a najveća s naših tradicionalnih tržišta-auto destinacija i za sjevernije jadranske regije. S druge strane, situacija je neizvjesnija na jugu, koji je više vezan uz avio promet koji se sporije oporavlja, no hotelijeri vjeruju da će se i to popraviti s najavljenim avio linijama i popuštanjem ograničenja, posebice za britanske turiste, te da će i na jugu rezultati biti bolji nego lani", kaže Zenzerović.

Iznosi i da su u potražnji i rezervacijama hotela 'najaktivnija' tradicionalna tržišta, poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske i Češke, a ocjenjuje da se 'jako dobro drže' i rezervacije domaćih turista. Najjači kanali rezerviranja i prodaje su direktni hotelski kanali, posebno zbog fleksibilnosti koje hotelijeri tim putem nude, što gosti zbog situacije i očekuju, dok buking preko touroperatora ide znatno sporije nego u godinama prije pandemije. Kako očekuju bolji fizički promet s više dolazaka i noćenje turista, tako hotelijeri očekuju i generalno bolje ljeto i poslovnu godinu nego prošlu, što prije svega temelje na većoj očekivanoj stabilnosti i dužem trajanju sezone.

Može se očekivati 'rat' cijenama na Mediteranu, ali ne i neko značajnije poskupljenje niti sniženje

"Iako ove godine imamo cjepiva i procijepljenost brzo raste, iskustvo iz prošle godine mora biti podsjetnik da moramo biti disciplinirani i odraditi svoje zadaće bolje ove godine", poručuje direktor UPUHH-a, ističući da se ove godine, za razliku od prošle, na tržištu aktivnije nude sve mediteranske zemlje zbog čega se može očekivati i svojevrsni 'rat cijenama'.

Cijene, kao i uvijek, definiraju ponuda i potražnja, no Zenzerović kaže da ne očekuju neki značajniji horizontalan rast cijena niti da će biti potrebe za njihovim snižavanjem.

"Kvalitetniji objekti dokazano ostvaruju bolje rezultate na svim razinama, i to je put kojim moramo ići. Oni koji kontinuirano ulažu u kvalitetu ostvarivat će sve bolje rezultate i vjerujem da je to sada u turizmu svima jasno", kaže.

Trebat će znatno više radnika nego lani

Na pitanje imaju li hotelijeri dovoljno radnika za ovu sezonu i hoće li u većem broju zapošljavati sezonce, možda i strance, Zenzerović odgovara da je hotelijerima za finalnu pripremu sezone ključan nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta i to sve dok promet ne dostigne razine koje će omogućiti normalizaciju poslovanja.

"Što se tiče dodatne potražnje, sigurno je da ćemo za sezonu trebati i dodatne radnike-sezonce. Odluke o njihovom broju će se donositi ovisno o razvoju sezone i turističkoj potražnji, no iz današnje perspektive vidimo da ćemo trebati znatno više radnika nego lani, i to konobara, kuhara, pomoćnih radnika i djelatnika u domaćinstvu, koji se i inače najviše traže u sezoni", kaže direktor UPUHH-a.

Hotelijeri će pritom sigurno prvo tražiti načine da zaposle ljude iz svojih sredina, pa onda iz drugih dijelova Hrvatske, dakle domaće, a tek onda idu tražiti radnike iz drugih zemalja, prvenstveno iz onih u okruženju.

"Teško je u ovom trenutku govoriti o brojkama, no procjenjujemo da će trebati značajno manji broj stranih radnika nego 2019., maksimalno njih oko deset tisuća", predviđa zaključno Zenzerović.