Zabrana rada trgovina nedjeljom dosad je dvaput padala na Ustavnom sudu. Do kraja godine bi trebala zaživjeti nova, najavljuju iz Vlade, koja zabranu uvodi usred koronakrize.

Benzinske postaje, kiosci i pekare prodaju većinu artikala kao i jedan mali prehambeni dućan, i vjerojatno će nedjeljom moći raditi. Ja bih odmah pristala da ne radimo nedjeljom i blagdanom, ali da zakon bude apsolutno jednak za sve, stav je Ines Bukovac, vlasnice više malih prehrambenih trgovina “Valentin” u Gorskom kotaru, koja u Delnicama i drugim goranskim naseljima zapošljava čak 45 djelatnika.

Postoje i druge djelatnosti – koje nisu nužne poput liječnika, vatrogasaca i drugih – a kojima se nedjeljom dopušta raditi, dodaje. Najvažnije od svega je, zaključuje, da trgovci ne bi nedjeljom samoinicijativno ni radili, da baš na taj dan i mnogi pobornici zabrane rada ne idu u kupovinu.

Pred vratima nam je treći pokušaj zabrane, jer su prva dva pala na ustavnom sudu 2004. i ponovno 2009. godine. Zasad je poznato da bi novim prijedlogom zabrane trgovcima bilo dozvoljeno raditi 16 nedjelja u godini po njihovom izboru, a kako neslužbeno doznaju 24 sata, od zabrane će opet biti izuzeti kolodvorski dućani, oni u zračnim i trajektnim lukama, u bolnicama, kao i na zaštićenim područjima prirode.

“Nemoguće je pronaći rješenje koje neće nekome pogodovati, a druge dovesti u nepovoljan položaj. Rješenje je bolje plaćen rad trgovcima nedjeljom, po Zakonu o radu, i njegova kontrola. Ako bude zatvaranja, nek’ zatvore sve ili nikog”, mišljenje je Mladena Malte, predsjednika Ceha trgovine pri Obrtničkoj komori. Kako kaže predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić, Zakon o radu nije rješenje ovog problema, jer problem nije samo plaćanje, nego i nedjelja kao željeni slobodni dan trgovkinjama. Inspektorat, dodaje, kontrolira samo isplaćuje li se minimalna plaća, ne i dodaci na rad, pa radniku preostaje samo tužiti poslodavca.

Osim toga, Zakon o radu ne kaže koliki bonus na nedjelju mora biti, samo da se taj rad mora platiti više. Stoga to može biti i svega dvije lipe po satu, a granskog kolektivnog ugovora koji bi to točno definirao, nema od 2013. Dotad se nedjelja plaćala 35 posto više nego drugi dani u tjednu. U maloprodaji radi 114.000 ljudi, od kojih su 82.000 žene, a prosječna je plaća prodavača 4.100 kuna netto.

Prema neslužbenim informacijama, postoje prijedlozi koalicijskih partnera Vladi da se dopusti raditi malim trgovinama u kojima će kupce nedjeljom posluživati samo njihovi vlasnici odnosno članovi obitelji vlasnika, no Vlada se zasad o tome nije izjasnila. “I to je onda isto izuzetak, nepravda. Mogući izuzeci poput benzinskih općenito sad već prodaju sve osim kruha, mlijeka i jaja, možda već i to”, zaključuje Ines Bukovac, dodajući svoje geslo da je “dućan lako otvoriti, ali je umjetnost održati ga otvorenim”. Za rad nedjeljom, kaže, radnice plaća 50 posto više, i toga se drži. Nevjerojatno joj je, dodaje, da se zabrana uvodi u krizi.

Svaki će vlasnik trgovine birati kojih 16 nedjelja u godini želi raditi. Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovaca ističe kako je u sezoni nedjelja jako bitna, no tih će 16 radnih biti nedovoljno da se nadoknadi gubitak u ostatku godine, zimi najviše. I opet će pasti na Ustavnom sudu, kaže.

Nekim, neprehrambenim trgovinama, nedjelja nosi i 20 posto prihoda, jer je to jedini dan, pored subote, kad određeni dio ljudi stigne ići u traženje i kupovinu novog namještaja, bijele tehnike i slično.