ZAVRZLAME S PRISTUPNIM CESTAMA
Gradnja Pelješkog mosta ne teče glatko: Sve brojnije žalbe s ciljem usporavanja natječaja
Gradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta obilježile su brojne žalbe, od kojih je dobar dio bio zlonamjeran s ciljem da se uspori natječaj i dobije vremena za slaganje ponude.
Provođenje i okončanje natječaja za gradnju samog mosta usporile su prvo bile žalbe na natječajnu dokumentaciju, a zatim i na odluku da most gradi kineski China Bridge and Road Corporation (CRBC), piše Večernji list.
Austrijski Strabag i talijanski Astaldi ne samo da su se žalili Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) već su je i tužili Upravnom sudu jer je odbila njihove žalbe. I javno nadmetanje za nadzor radova na gradnji Pelješkog mosta usporavale su brojne žalbe.
Žalili se Dalekovod i Strabag
A onda su na red došli i natječaji za gradnju pristupnih cesta. Za ta dva posla, dionicu Duboka – Sparagovići te stonsku obilaznicu, dionicu Spragovići – Papratno – Doli, vodila se žestoka bitka žalbama između Strabaga i grčkog Avaxa. Na kraju je svaki dobio po jedan od ta dva natječaja. No to nije bio kraj sage o žalbama na natječajima za realizaciju projekta cestovnog povezivanja juga Hrvatske. DKOM je prošli tjedan zaprimio dvije nove vezane uz taj projekt, a odnose se na nadmetanja za opremanje pristupnih cesta Pelješkom mostu i stonske obilaznice.
Ponude na tom natječaju procijenjene vrijednosti radova od 83,1 milijun kuna bez PDV-a otvorene su u prosincu 2020., a Hrvatske ceste u travnju su donijele odluku da posao dobije tvrtka Telur čija je ponuda od 72,2 milijuna kuna ocijenjena kao najpovoljnija.
Odlukom nisu bili zadovoljni drugi ponuđači. Stoga su Dalekovod i Strabag prošli tjedan uložili žalbe DKOM-u. Dalekovodova ponuda bila je “teška” 79 milijuna kuna, a Strabagova 82,9 milijuna kuna. Španjolska Comsa je pak ponudila da će pristupne ceste Pelješkom mostu opremiti za 107 milijuna kuna, a njezina je ponuda odbijena jer je ponudila umjesto projektiranog sustava jednakovrijedan, ali drukčiji sustav rasvjete za sve tunele na pristupnim cestama.
Ceste su inače još krajem 2019. objavile nadmetanje za napajanje i opremanje pristupnih cesta Pelješkom mostu i stonske obilaznice, koji je bio podijeljen u dvije grupe – grupa A se odnosila na napajanje, a B na opremanje. No na tom je nadmetanju odabran izvođač radova samo za napajanje, a posao je dobio konzorcij tvrtki Valard, Elektrocentar Petek, Tehno-Elektro i Dalekovod. Vrijednost njihove ponude iznosi 69,4 milijuna kuna, dok je procijenjena vrijednost radova za tu grupu iznosila 52,1 milijun kuna.
Previsoke ponude
Nadmetanje za grupu B poništeno je. Jedina ponuda koja je pristigla za opremanje, Dalekovoda i Elektrocentra Petek, iznosila je 99,8 milijuna kuna, dok je procijenjena vrijednost radova za tu grupu bila 42,3 milijuna kuna. Kako je bila 135 posto veća od procjene vrijednosti radova, ponuda je odbačena, ali i proglašena neprikladnom jer je nuđena i drukčija oprema od one koja se tražila u natječajnoj dokumentaciji.
HC je inače početkom 2019. bio raspisao natječaj za napajanje i opremanje samo dionice Duboka – Sparagovići (38,2 milijuna kuna), no iznosi u svim pristiglim ponudama na taj natječaj bili su previsoki pa je nadmetanje poništeno. Nakon toga su u Cestama odlučili, da bi ubrzali proces, ići s jednim natječajem za napajanje i opremanje svih poddionica pristupnih cesta Pelješkom mostu, piše Večernji.
Izdvojeno
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Motoristi će razveseliti djecu svojim dolaskom, prigodnim poklonima i zajedničkim druženjem.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
-
Cigarete, elektroničke cigarete i drugi duhanski proizvodi štete zdravlju ljudi diljem svijeta, a premda Europska unija želi do 2040. stvoriti prvu generaciju bez duhana, unutar bloka postoje razlike kada je riječ o regulaciji duhanskih proizvoda, piše European Newsroom (ENR).
Reci što misliš!