Nakon sada već većini građana Zadra poznatog ekocida u Diklu i našeg komentara na isti, već neko vrijeme ispitujemo navode o mogućem uklanjanju stoljetnih stabala lipe na Trgu sv. Frane u bivšoj ulici Borisa Kidriča, u sklopu obnove samog trga, za čiju je gradnju već izdana građevinska dozvola.

Riječ je o katastarskoj čestici broj 9480, upisanoj u zemljišnik kao vlasništvo Republike Hrvatske i opisanoj kao „PARK“.

Odlučili smo se i na ovaj komentar kako bismo nastavili dijalog o očuvanju zelenila u gradu, s obzirom na reakcije građana na dosadašnje devastacije gradskog zelenila. Nadalje, želimo naglasiti važnost prioritiziranja postojećeg zelenila i očuvanja stabala u procesu planiranja i pisanja projekata koji uključuju izmjene javnog prostora, te naglasiti jedinicama lokalne samouprave važnost uključivanja mišljenja građana o budućnosti izgleda, funkcionalnosti i uporabe javnih površina njihovog grada.

Što smo dosad poduzeli?

Nakon zaprimljene informacije o vjerojatnom uklanjanju lipa, provjerili smo kako izgleda idejni projekt obnove Trga sv. Frane iz kojeg se čini da će se lipe ukloniti, te posaditi nova stabla. Zatim smo telefonski kontaktirali arhitekta Antu Uglešića iz tvrtke Forvm d.o.o. i zatražili od njega informaciju o sudbini lipa s obzirom na činjenicu da je Grad Zadar upravo od njega zatražio osmišljavanje idejnog projekta obnove Trga, ali g. Uglešić nije bio zainteresiran za suradnju pa nažalost nismo uspjeli doći do informacije o budućnosti lipa.

Zatim smo telefonski kontaktirali fra Andriju Bilokapića, provincijala Franjevačkog samostana sv. Frane koji nam je, vidno uznemiren oko sudbine stabala i cjelokupnog projekta, rekao da je već vodio više bezuspješnih razgovora o trgu s izvoditeljima projekta.

Osim toga, kontaktirali smo i ravnatelja Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Mladena Pešića, koji je bio vrlo susretljiv i kao predstavnik investitora obnove kompleksa bivše crkve i samostana Sv. Nikole rekao da se navedena stabla ne uklanjaju. Jedina planirana intervencija vezana za stabla u sklopu provedbe spomenute obnove je orezivanje dijelova stabala koja radi svoje bujnosti tijekom olujnih juga narušavaju krovište crkve sv. Nikole i buduće prijemne zgrade MC za podvodnu arheologiju, a o kojem je obaviještena tvrtka Nasadi d.o.o.

G. Pešić je naveo i da ima saznanje o postojanju idejnog projekta o prijedlogu uređenja Trga sv. Frane, ali da ne zna koliki je opseg zahvata, kada se isti planira, ni koliko lipa će se ukloniti, a koliko sačuvati.

Što dalje?

Na jučerašnji dan, 6. svibnja smo ispunjeni obrazac Zahtjeva za pristup informacijama proslijedili Gradu Zadru tražeći informaciju o sudbini stoljetnih stabala lipa na Trgu sv. Frane, te još jedan zahtjev preko web stranice projekta “Imamo pravo znati”. Ova platforma na pristupačan način omogućuje građanima i građankama da zatraže pristup na informacije od bilo kojeg tijela financiranog javnim sredstvima, a koje bi prema Zakonu o pravu na pristup informacijama trebalo odgovoriti unutar 15 radnih dana.

Što želimo poručiti?

Važno je da rekonstrukcija gradskih prometnica, kao i ostali projekti uređenja javnog prostora, u proces planiranja i izvedbe uključe analize procjene utjecaja prostornih intervencija na stanje u okoliša, kako kratkoročnog tako i dugoročnog. U Posebnom izvješću o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama izdanom 2020. godine, iz ureda Pučke pravobraniteljice napominju da je očuvanje prirode i okoliša među najvišim ustavnim vrednotama te da Ustav svakome jamči pravo na zdrav život, a što onda obvezuje državu pa tako i jedinice lokalne samouprave da osiguraju uvjete za zdrav okoliš i zaštitu zdravlja ljudi.

Zaštita i razvoj zelene infrastrukture izravno pridonose fizičkom i mentalnom zdravlju jer je u izravnoj vezi s razvojem pješačke i biciklističke mreže, a time i motiviranjem stanovništva na kretanje i povezivanje različitih društvenih skupina koje borave na zelenim javnim površinama. Pritom nikad nije viška naglasiti utjecaja zelenila na kvalitetu zraka i ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

Različite studije će istaknuti i ekonomsku vrijednost, odnosno gospodarske benefite očuvanja i ulaganja u zelenilo. Svako stablo ovog grada dio je tog zelenila, a što su ona starija to su nam i vrjednija. Klimatska kriza i masovno uništavanje bioraznolikosti su vodeći izazovi doba u kojemu živimo, a adekvatan odgovor na njih je moguć jedino ako u svoj vrijednosni sustav ponovno uvedemo element povezanosti s prirodom, odnosno razmišljanje da svako stablo život znači.

Pitanje građankama i građanima Zadra

Na web stranici Grada Zadra u općim vijestima najava početka radova na uređenju bivše crkve i samostana sv. Nikole kao zaključnu rečenicu sadrži: ‘Rekonstrukcijom crkve sv. Nikole te obnovom i uređenjem Trga sv. Frane grad će dobiti još jedan reprezentativan kulturno-povijesni javni prostor na Poluotoku.’ Mi vas stoga pitamo, građanke i građani grada Zadra, ako se uklone stoljetna stabla lipe, je li riječ ‘reprezentativan’ epitet kojim biste opisali taj javni prostor?