Digitalizacija i povećano korištenje digitalnih i tehnoloških proizvoda neizbježan su dio naše svakodnevice. Oni su činjenica i realnost.

Tehnologija također pomaže diktirati trendove. Na primjer, usred COVID-19 pandemije, vidljiv je trend pojačanog korištenja tehnologije i digitalnih proizvoda u svrhu narudžbe hrane i namirnica općenito. Takvi digitalni servisi jednostavno su procvjetali u doba korone te su prema podacima iz SAD-a u drugoj polovici 2020. udvostručili svoje prihode u odnosu na drugu polovicu 2019. godine. Sigurnost i praktičnost koju pružaju za korisnike percipirani su kao iznimno dobri.

To nam ujedno govori kako je digitalizacija kao fenomen i proces poprilično prilagodljiva, široke primjene i u načelu osnovno sredstvo, stalan i ubrzavajući proces, koji se po potrebi može iskoristiti da na najbolji mogući način prijeđemo preko izazova s kojima se susrećemo.

Digitalizacija u turizmu

Kako je Hrvatska značajno okrenuta turizmu, digitalizacija i tu zauzima važno mjesto. Puno je primjera uspješnih IT alata koji transformiraju načine rada u turizmu i načine uživanja u blagodatima turističke ponude. Digitalna rješenja za iznajmljivanje ili dijeljenje smještaja, upravljanje rezervacijama, organizaciju turističkih programa ili rezervaciju vezova u lukama za nautičare, postala su svakodnevica.

Osim što nastaju kao poduzetničke ideje iz privatnog sektora, IT alati razvijaju se i kroz inicijative javnog sektora. Jedan od takvih primjera je i projekt ADRION 5 SENSES kroz koji se rađa zajednički brend koji promovira turističku ponudu u ADRION regiji (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija, Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija) kroz prizmu pet osjetila - vida, njuha, okusa, dodira i sluha.

Uključivanjem tih osjetila u potpunosti se doživljavaju destinacije i sve ono što nude kroz prirodne, kulturne i ostale resurse. Izrada brenda je bazirana na analizi potreba svih partnera, dok vizualni identitet brenda doprinosi dugoročnoj prepoznatljivosti.

Još bitnije, navedeni je projekt kao finalni proizvod iznjedrio digitalnu platformu koja mapira različita iskustva za sva osjetila, a u kojoj je sudjelovala i Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

„Prebacivanje turističke ponude u digitalni oblik nezaobilazno je s obzirom na globalne rastuće trendove digitalne informiranosti. Valorizacija turizma kroz IT ima dvojaku prednost. Prvenstveno se postiže dostupnost na brz i jednostavan način široj publici tj. budućim korisnicima.

No, jednako tako se omogućuje umreženost ponuditelja na ciljanim tematskim platformama što nužno dovodi do bolje vidljivosti, a time i posjećenosti.“ – pojasnila je Nika Cohen, savjetnica u Agenciji ZADRA NOVA i voditeljica projekta ADRION 5 SENSES te dodala – „Tematske platforme (gastronomija, sport, baština) imaju smisla i poprimaju svoju punu funkciju ukoliko nude i opciju turističkih ruta te time upotpunjuju i oplemenjuju turističku ponudu. Jednako tako ova i slična rješenja pospješuju i produljenje sezone osmišljavajući sadržaje i aktivnosti koje ne ovise isključivo o ljetnim mjesecima.“

Moderni potrošači i domaći proizvodi

Kada se priča o posebnim tipovima ponude i njihovoj digitalizaciji, ne smiju se zaobići lokalno uzgojeni proizvodi, domaća proizvodnja i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Trend njihove digitalizacije izrazito je vidljiv posljednjih godina, a posebno se istaknuo tijekom proteklih godinu dana, tj. od početka pandemije.

Moderni potrošači, osim što sve više koriste digitalne alate, sve više shvaćaju važnost domaćih proizvoda i njihovih prednosti za zdravlje. Proizvođači i uzgajivači pritom se pretežito nalaze u ruralnom i prostorno udaljenom području te im je potrebna edukacija, umrežavanje i povezivanje s tržištem kroz tehnologiju.

Kako kroz savjetodavne usluge i umrežavanje pomoći sakupljačima, uzgajivačima i prerađivačima bilja u lakšem pristupu tržištu pokazao je projekt STRONGER, sufinanciran bespovratnim EU sredstvima u sklopu Programa Interreg Hrvatska, BiH i Crna Gora, a u kojem je sudjelovala i Ustanova za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije INOVacija. Rezultat projekta je digitalna platforma koja subjektima omogućuje digitalno učenje i funkcionalnu podršku.

Korisnica platforme jest i Nives Jurišić, vlasnica obiteljske biljne ljekarne Jerkin. Njoj su projekt i platforma pomogli da dodatno osnaži svoje poslovanje.

“Platforma STRONGER odlična je inicijativa koja mi je pomogla da se umrežim i razmijenim iskustva s različitim malim uzgajivačima i prerađivačima bilja iz Zadarske županije. Razina kreativnosti koju sam pritom doživjela vrhunska je.

A osim lokalno, kao posljedicu projekta, jedan vid suradnje sam uspjela ostvariti i s institucijom iz Slavonije - Centrom za razvoj Brodsko-posavske županije. Sve u svemu, smatram da su platforma i projekt putokaz ka daljnjoj valorizaciji subjekata koji rade s biljem - na osnovu toga možemo postati i turistički atraktivni, jer sve resurse već imamo.” - kaže Jerkin, koja smatra kako neke vrijedne osobe ne bi nikad upoznala da nije bilo projekta STRONGER.

Projekt STRONGER u praksi je pokazao kako inovativni IT alati mogu pomoći razvoju ruralnih krajeva kroz jačanje i umrežavanje dionika, što doprinosi njihovoj edukaciji i daljnjem unaprjeđenju poslovanja.

Tehnologija spaja zadarsku obalu i zaleđe

I dok digitalna platforma projekta STRONGER već živi, na vidiku su neke nove platforme, pa čak i cijeli sustavi koji uzimaju ono najbolje od tehnologije i pomažu subjektima u ruralnom turizmu.

Projekt MADE IN-LAND usmjeren je na valorizaciju prirodnih i kulturnih resursa zaleđa kroz bolje povezivanje istog s obalom, kako u Zadarskoj županiji, tako i u Istri te u dijelu talijanskih regija.

Nakon što je analizirana resursna osnova zadarskog zaleđa, osmišljen je inovativan brend naziva „U potrazi za petim elementom“. On će povijest, kulturu, gastronomiju i cjelokupno nasljeđe zadarskog zaleđa prezentirati kao resurse pod okriljem glavnih životnih elemenata na planetu Zemlji - zraka (vjetra), zemlje, vatre i vode. Turisti koji dožive ta četiri elementa u ruralnom području Zadarske županije, ujedno će doživjeti i peti - istinsku ljubav prema zaleđu.

Osim toga, u sklopu brenda formirat će se i turistička ruta koja će obuhvaćati istaknute točke od interesa i time gostima dodatno olakšati pronalazak zanimljivih aktivnosti - primjerice degustacija na OPG-ovima, posjeta muzejima, posjeta parkovima prirode i nacionalnim parkovima.

Sve navedeno na tržište će se staviti kroz sustav digitalne platforme i pametnih kartica koji će tako omogućiti turistima diljem županije da lako pronađu, rezerviraju i konzumiraju usluge u npr. Ravnim Kotarima. Prije finalne realizacije, odvijat će se pilot-projekt, i to na području gradova Benkovac i Biograd na Moru te općina Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Lišane Ostrovičke, Stankovci, Polača i Novigrad.

O samoj platformi više je rekla i Martina Vukašina, v.d. voditeljice odjela za provedbu projekata međuregionalne i transnacionalne suradnje Agencije ZADRA NOVA posebno istaknuvši komponentu ruralnog razvoja: „Poučeni primjerima dobre prakse, projekt MADE IN-LAND razvit će inovativnu web platformu koja će, osim umrežavanja i edukacije dionika ruralnog razvoja, omogućavati pristup i kupcima odnosno konzumentima usluga i proizvoda. Oni će, putem platforme dobiti priliku davati svoje konstruktivne komentare pružateljima usluga te će na taj način sudjelovati u razvoju njihovih poslovnih procesa i poticanju ruralnog razvoja.“

Prvi interes koji pokazuju potencijali dionici nagovještaju kako će projekt MADE IN-LAND i platforma kojom će rezultirati biti nešto o čemu ćemo još dosta čuti.

Projekt MADE IN-LAND

Projekt „MAnagement and DEvelopment of INLANDs – MADE IN-LAND“ okuplja ukupno devet partnera iz Jadranskih regija Hrvatske i Italije, a glavni cilj mu je zaštita i valorizacija neiskorištenih prirodnih i kulturnih potencijala kontinentalnih dijelova partnerskih regija.

Projektne aktivnosti uključuju lokalne zajednice na području zaleđa i obale, u suradnji s kojima će se razviti teritorijalni brend, a kroz zajedničke marketing planove i IT alate promovirat će se materijalna i nematerijalna kulturna i prirodna baština. Projekt se provodi od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2021. godine u sklopu Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2014. – 2020.