Spor o tome treba li ili ne prirodni plin biti uvršten u zelene energente duboko je podijelio Europu, a Europsku komisiju dovelo u slijepu ulicu kod donošenja odluke o tom pitanju, piše u nedjelju Večernji list.

Komisija je najavila da će 21. travnja objaviti prvi dio liste ekonomskih aktivnosti i posebnih pravila koja moraju biti zadovoljena da bi neka investicija mogla dobiti oznaku “zelena”, o čemu će ovisiti njezino financiranje, vidljivost te atraktivnost za ulaganja, no u posljednji je tren morala iz te taksonomije izbaciti prirodni plin.

Do sada nije bilo moguće postići konsenzus treba li prirodni plin, u osnovi fosilno gorivo, proglasiti zelenim jer dio članica smatra da je riječ o nasilnom “pozelenjivanju”, dok druge vide taj energent ključnim u odmaku od korištenja ugljena, koji je veći zagađivač, ali i postavljaju pitanje je li ovo pravo doba za takve odluke i kakve će ekonomske posljedice na europsko gospodarstvo ostaviti takva odluka.

Stoga se Komisija u taksonomiji održivog financiranja, kako se zove dokument koji pripremaju, zasad ogradila od bilo kakvih zaključaka te prirodni plin i njegova postrojenja ostavila po strani i odgodila konačnu odluku za neko vrijeme.

Cilj taksonomije koju priprema Komisija jest da jasno označi one gospodarske aktivnosti koje su održive kako bi bile vidljivije investitorima i tako usmjerila ulagački kapital prema ostvarenju EU klimatskih ciljeva. No, s druge strane, takav potez ne znači da bi EU komisija blokirala ulaganja u aktivnosti i projekte bez oznake “zelenog”.

Iako plin proizvodi manje emisije ugljikova dioksida nego ugljen, na njega se poprijeko gleda zbog emisija metana, plina koji znatno doprinosi efektu staklenika.

"Metan postoji i kod krava. Onda bi i krave trebalo “pozeleniti”", komentira energetski stručnjak Davor Štern. Kaže kako ne vidi razlog da plin ne bude zelena energija jer su emisije mnogo manje od svega ostalog i ne može se poistovjetiti s naftom, mazutom ili ugljenom.

Dok se nešto novo ne napravi u području iskorištavanja vodika, dok se ne dobije stvarno zeleni vodik, to bi trebalo vrlo oprezno stupnjevati, posebno u stanju ekonomije u kojem je sada Europa. Treba naći balans između zelenih želja i stvarnosti, ističe Štern, donosi Večernji list.