Sociolozi Branko Ančić sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja i Dražen Cepić sa Sveučilišta u Zadru proveli su istraživanje pod nazivom “Tko su antimaskeri u Hrvatskoj?

Protiv maski i mjera najviše se bune oni koji u kući nemaju starije od 65 godina, pokazuje istraživanje hrvatskih sociologa, piše Večernji list.

Iako se često doima u javnosti da ih je više nego što ih ima, istraživanje je pokazalo da je kod nas tek 13 posto antimaskera i među njima njih 2.7 posto koji misle da korona ne postoji.

Sociolozi Branko Ančić sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja i Dražen Cepić sa Sveučilišta u Zadru proveli su istraživanje pod nazivom “Tko su antimaskeri u Hrvatskoj? Prilog istraživanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj” objavljeno u znanstvenom časopisu Sociologija i prostor.

Najviše antimaskera su mlađi ljudi

Velika većina u hrvatskom društvu (87 posto) smatra da je korona opasna i da bi posljedice mogle biti kobne, dok 13 posto ispitanika umanjuje opasnost od korone i drži da su mjere prestroge. Najviše antimaskera je u dobi od 30 do 39 godina (23.7 posto) te u dobi od 18 do 29 godina (17.8 posto), a najmanje ih je u dobi od 65 i više godina (3.3 posto).

Najviše je antimaskera među onima koji u kućanstvu nemaju starije od 65 i više godina. Hrvatske regije ne razlikuju se po udjelu antimaskera. Kad se gleda klasna pripadnost antimaskera bez umirovljenika, najviše ih je u radničkoj klasi (25.2 posto) te u višoj klasi (13.6 posto), a najmanje u srednjoj klasi (11.9 posto).

Antimaskeri su u najvećoj mjeri prisutni među radno aktivnom populacijom, među nezaposlenima ih je 20 posto, zaposlenima 18 posto, a u općoj populaciji 13 posto. Dvostruko ih je više među ispitanicima u privatnom sektoru (22.2 posto) nego u javnom (12.2 posto).

Među onima kojima su se prihodi znatno ili nešto smanjivali zbog pandemije antimaskera je više. Dvostruko ih je više među onima koji su iskusili gubitak posla zbog pandemije od onih koji to nisu, navodi se u istraživanju.