Istražit će se još tri slučaja smrtnog ishoda koji su vremenski povezani s cijepljenjem te je zatražena dodatna dokumentacija radi ocjene postoji li uzročno-posljedična povezanost s primjenom cjepiva AstraZeneca, izvijestila je u petak hrvatska agencija za lijekove HALMED.

Riječ je osobama rođenima 1932., 1942. i 1952. godine.

Dosad je zaprimljeno 12 prijava sumnji na nuspojave sa smrtnim ishodom koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja, ističe HALMED (Agencija za lijekove i medicinske proizovode).

Među njima za devet prijava iz trenutačno dosupnih podataka nije moguće ocijeniti uzročno-posljedičnu povezanost s cijepljenjem te su zatraženi dodatni podaci.

Za tri prijave je, na temelju dostavljene medicinske dokumentacije, ocijenjeno da nije vjerojatna uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda, što uključuje i posljednji ocijenjeni slučaj plućne tromboembolije.

Zaprimljeno je šest prijava neželjenih događaja sa smrtnim ishodom koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja, no nisu uzročno-posljedično povezane s primjenom cjepiva.

Od navedenih ukupno 18 prijava sumnji na nuspojave i neželjenih događaja, u devet prijava kao primijenjeno cjepivo navedeno je Pfizerovo cjepivo a u devet AstraZeneca.

U HALMED-u navode da su do jučer primili 1862 prijave sumnji na nuspojave cjepiva protiv covida-19. 1051 odnosi se na cjepivo Comirnaty, 108 na cjepivo Moderna te 701 na cjepivo AstraZeneca, dok za dvije prijave nije zaprimljena informacija o proizvođaču.

U Hrvatskoj je dosad primijenjeno gotovo 350.000 doza cjepiva te se, usporedbom broja prijava s brojem primijenjenih doza, dolazi se do zaključka da su na svakih 10.000 primijenjenih doza cjepiva zaprimljene oko 52 prijave sumnji na nuspojave cjepiva.

Među prijavama sumnji na nuspojave do sada ocijenjenima na sastancima Stručne grupe HALMED-a i HZJZ-a, udio prijava koje nisu ozbiljne iznosi 86 posto, dok je 14 posto prijava ocijenjeno ozbiljnima.