Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upozorili su u ponedjeljak na sporost procesuiranja ratnih zločina, istaknuvši kako su ti kazneni postupci od posebne važnosti jer jamče žrtvama ostvarivanje pravde.

Dvije udruge problem sporog procesuiranja ratnih zločina istaknule su u povodu Europskog dana žrtava kaznenih djela.

Upozorili su kako se tijekom 2020. godine ročišta nisu zakazivala u brojnim kaznenim postupcima za ratne zločine.

"Riječ je o kaznenim postupcima za kaznena djela ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u fazi rasprave. U većini se dokazni postupci provode po dvije-tri godine, pa i dulje. Zbog proteka zakonskog roka, rasprave vrlo često započinju iznova pa se svjedoci koji su već višekratno neposredno saslušavani, pozivaju na ponovno svjedočenje", navodi se u priopćenju.

Izdvojili su nekoliko postupaka pred Županijskim sudom u Zagrebu gdje je u jednom slučaju održano tek jedno ročište, a neki su bili kontinuirano odgađani.

Također su izdvojili i ponovljeni postupak protiv optuženog Branimira Glavaša i druge za zločine u Osijeku koje je iznova započelo sredinom 2019. godine, u ožujku 2020. svjedočilo je troje svjedoka, a sve do danas ročišta nisu bila zakazana.

"Potom je vijeće Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem sutkinje Tanje Pavelin, na ročištu u razdvojenom kaznenom predmetu protiv optuženog Branimira Glavaša, održanom 18. lipnja 2018., kao nezakonit dokaz izdvojilo iz spisa iskaz krunskog svjedoka Krunoslava Fehira. U pitanju je ključni iskaz na kojem se temelji optužba protiv Branimira Glavaša za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila počinjenog u Osijeku 1991. godine, u garažama Sekretarijata za narodnu obranu", stoji u priopćenju.

Iz udruga Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek smatraju kako se na ovaj način pokušava eliminirati inkriminirajući iskaz svjedoka protiv Glavaša u slučaju "Garaža", dok su se odlukom o razdvajanju postupka pokušali eliminirati iskazi suoptuženika koji terete Glavaša u kontekstu zločina počinjenih nad civilima u slučaju "Selotejp"

Upozorili su i na primjere u kaznenim postupcima na Županijskom sudu u Osijeku za zločine u vukovarskom poduzeću Velepromet te za zločine u srpskim logorima Begejci, Stajićevo i Sremska Mitrovica, gdje tijekom 2020. godine ročišta nisu zakazivana dinamikom kojom Zakon o kaznenom postupku to propisuje.

"Ukazujemo i na neprimjereno duge kaznene postupke koji su pred Vrhovnim sudom pravomoćno okončani 2020. To su postupci za zločine u Medačkom džepu, kao i kazneni postupak protiv Milana Španovića optuženog za pljačku imovine, u kojem je obnova postupka započela 2009. nakon izručenja Hrvatskoj, koji je okončan oslobađajućom presudom", navodi se u priopćenju.

Istaknuli su kako pozitivne zakonske odredbe nalažu učinkovito vođenje kaznenog postupka.

Naveli su kako kazneni postupak proveden sukladno odredbama neće biti učinkovit ako se do meritorne odluke došlo prekasno, to jest ako je trajao neprimjereno dugo.

"Nedopustivo je da pravosudna tijela  dopuštaju da se postupci vode tako dugo, predugo i uz znatan utrošak vremena i sredstava, jer se time ne dovode u pitanje samo ekonomičnost postupka te prava okrivljenika kao i žrtava i članova njihovih obitelji, već se otvara pitanje povjerenja građana u djelotvornost pravne države i vladavine prava", stoji u priopćenju udruga.