Djelić povijesti nekadašnje Uljarske zadruge u Preku, utemeljene 1905. godine, od danas je postao dio građe Državnoga arhiva u Zadru.

Sedam knjiga – Pokućstvo Uljarske zadruge Preko 1909.-1923., Knjiga skladišta 1909.- 1937./1938., Knjiga Račun gubitaka i dobitaka 1912.- 1924., Blagajnički dnevnik Seoske blagajne 1915.-1919., Blagajnički dnevnik 1946.- 1948., Knjiga blagajne za elektrifikaciju 1953.-1961. te Protokol (Potrošačke zadruge S.O.J. Preko ili Poljoprivredne zadruge Preko koji nije naslovljen) 1955.-1959. – Općina Preko predala je Državnom arhivu kako bi se ta vrijedna dokumentacija ponajprije sačuvala od propadanja te u budućnosti bila temelj za nova istraživanja bogate povijesti ne samo Uljarske zadruge, nego cijelog Preka i otoka Ugljana.

Kako je istaknuo načelnik Općine Preko Jure Brižić, riječ je o građi koja nas sve zajedno obvezuje da sačuvamo taj dio preške povijesti.

- Tim tragom krenuli smo još prošle godine, kada smo sa Sveučilištem u Zadru ušli u projekt izrade monografije Općine Preko svih pripadajućih mjesta, a kruna svega bit će znanstveni skup na kojemu će brojni stručnjaci predstaviti radove posvećene povijesti i baštini našega otoka od Preka do Ugljana, pojasnio je Brižić te napomenuo kako su dokumentacijski materijal koji je predan Državnom arhivu u staroj uljari u Preku pronašli prof. dr. Robert Bacalja i dr. Šime Marcelić radeći upravo na materijalima za buduću monografiju.

Govoreći o zgradi stare uljare, koja vapi za obnovom i osmišljavanjem novih sadržaja, kazao je kako se nada “da ćemo svi zajedno iz ovih povijesnih knjiga nešto naučiti”.

- Ova bogata dokumentacija ponajprije nam daje uvid u jedan dio života koji se vodio u Preku između Prvog i Drugog svjetskog rata. Dokumenti nam otkrivaju kako se, primjerice, tada vodila mjesna blagajna, što je možda bila i preteča današnjega bankarstva, doznajemo koliko je bilo novca u zadruzi u Prvom svjetskom ratu, koliki je zadruga imala proračun…. Možemo otkriti i koliko se koja obitelj ili pojedini član neke obitelji zadužio, kada je i koliko novca vratio koliko je novca izdano iz blagajne… Sve to sada će se detaljno pregledati, zbog čega smo te vrijedne knjige i donijeli u Državni arhiv, a jednoga dana vjerojatno će biti podloga radovima koji će se pisati o Preku, dodao je Brižić te naglasio da je preška Uljarska zadruga bila pokretač razvoja tadašnjega mjesta, nositelj društvenog, civilnog i gospodarskog života, ono što su sada općina i sve njene institucije

Da će bogata dokumentacija iz nekadašnje Uljarske zadruge biti predmet mnogih istraživanja, mišljenja je i dr. Ante Gverić, ravnatelj Državnoga arhiva u Zadru, koji je istaknuo da je riječ o jednom lijepom primjeru kako jedinice lokalne samouprave brinu o svojoj baštini i da ne misle samo o sadašnjem i budućem trenutku, nego su okrenute vremenima i ljudima koji su nekad djelovali na njihovu prostoru.

- Građa koja nam je stigla iz Preka bit će izvor za buduća istraživanja, a koristit će se i u monografiji koja se priprema. Dokumentacija će biti sačuvana i dostupna svima koji žele istraživati bilo koji aspekt prošlosti Preka. Već na prvi pogled možemo vidjeti da se mogu provoditi i multidisciplinarna istraživanja ne samo gospodarske prošlosti Preka, nego svakodnevnog života jer je upravo ta povijest svakodnevice, „malih“ mjesta i „malih“ ljudi, iznimno važna u historiografiji. Budući da stara preška uljara „krije“ još vrijednih dokumenta, zasigurno ćemo i dalje surađivati, najavio je ravnatelj Gverić.

A da nije samo riječ o povijesti uljarske zadruge, nego o životu cijeloga mjesta onoga doba, svjedoče podaci i o, primjerice, razvoju maslinarstva, preradi maslina, prodaji ulja…

- Niz dokumenta govori o životu i razvoju gospodarstva, o seoskoj blagajni, što nam također puno otkriva o načinu života u Preku. S druge strane, ti dokumenti govore i o tome da je Uljarska zadruga bila nositelj cjelokupnog razvoja Preka i velikih civilizacijskih promjena. Pronašli smo, primjerice, podatak da je 1912. godine iznajmljena jedna prostorija zgrade uljare turistima iz Češke. Možemo, dakle, govoriti i o počecima turizma u Preku, u čemu je uljara također odigrala veliku ulogu. Bilo je turizma i prije te godine, jer je Preko oduvijek bilo ladanjsko mjesto, ali zanimljivo je da je netko imao potrebu zabilježiti taj podatak, naveo je Bacalja i otkrio kako se već na “prvo čitanje” uljarske dokumentacije stječe uvid u to da su u Preku masline prerađivali i ljudi s kopna, čak i s “daleke” Silbe….