Napoleon ukinuo Dubrovačku Republiku, SAD potjerale sve Indijance u rezervate, donešen Ustav SFRJ...

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune. Nalazila se na jugu današnje Hrvatske, na prostoru Dubrovnika i njegove neposredne kopnene i otočne okolice, obuhvaćala je veći dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije (povremeno i sjeverno od Neuma). Ukinuo ju je Napoleon Bonaparte 31. siječnja 1808. godine.

Engleski kolonisti su od samog dolaska na tlo Sjeverne Amerike povremeno dolazili u sukobe s domorodačkim stanovništvom. Iako su mnoga naselja kolonista bila uništavana, kao u slučaju rata kralja Filipa, Indijanci se u pravilu nisu mogli na duži rok efikasno suprotstaviti kolonistima, dijelom zbog razjedinjenosti, dijelom zbog tehnološke inferiornosti, ali najviše zbog stalnog priliva novih kolonista. Veće teškoće u relativno mirnim odnosima između bijelaca i Indijanaca nastale su godine 1875. kad su Sijuksi odbili prodati područje zvano Black Hills, premda im je bilo ponuđeno čak šest milijuna dolara. Bitka kod Little Bighorna značila je najteži poraz SAD-a u sukobima s Indijancima, ali je i zauvijek zapečatila indijansku sudbinu: svi su mostovi za suradnju i pregovore bili porušeni, a vojni je vrh vapio za konačnim rješenjem indijanskog pitanja. Upravno na današnj dan 1876. SAD je naredio svim američkim starosjediocima da odu u rezervate.

Novim Ustavom Federativne Narodne Republike Jugoslavije upostavljeno je republikansko ustrojstvo države te potvrđena konstitutivnost šest sastavnih republika: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija.

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valja izdvojiti austrijskog skladatelja Franza Schuberta (1797.), rusku balerinu Anu Pavlovu (1881.) , hrvatskog kipara Dušana Džamonju (1928.), te američkog pjevača Justina Timberlakea (1981.)