Europski parlament poziva na donošenje europskog propisa kojim bi se radnicima omogućilo da isključe digitalne uređaje izvan radnog vremena bez straha od posljedica na poslu.

U zakonodavnoj inicijativi usvojenoj prošloga tjedna u Europskom parlamentu, eurozastupnici su pozvali Europsku komisiju da predloži propis koji će omogućiti svima koji rade od kuće da se "isključe" iz posla izvan radnog vremena. Usto, kažu, treba utvrditi minimalne uvjete za rad na daljinu i pojasniti radne uvjete, radno vrijeme i razdoblja odmora za radnike koji rade od kuće.

Zastupnici u ovoj inicijativi ističu da sve veća upotreba digitalnih alata u radu dovodi do kulture "stalne uključenosti", koja negativno utječe na ravnotežu poslovnog i privatnog života radnika. Iako je rad od kuće bio ključan za očuvanje zaposlenosti i poslovanja za vrijeme koronakrize, kombinacija dugog radnog vremena i povećanih zahtjeva dovodi do učestalije pojave anksioznosti, depresije, izgaranja na poslu i drugih fizičkih i mentalnih problema, stoji u pojašnjenju iz Europskog parlamenta.

Isključivanje mobitela bez straha

Parlament smatra da je pravo na isključivanje temeljno pravo koje radnicima omogućuje da se ne bave radnim zadacima kao što su pozivi, email i druge digitalne komunikacije izvan radnog vremena. To obuhvaća i razdoblja kada su radnici na godišnjim odmorima, kao i sve druge slobodne dane.

Države članice trebale bi, smatra Parlament, poduzeti sve potrebne mjere kako bi radnicima omogućile da iskoriste "pravo na isključivanje", među ostalim i njegovim uvrštenjem u kolektivne ugovore između socijalnih partnera. Trebale bi osigurati i da radnici zbog toga ne budu izloženi diskriminaciji, kritiziranju, otpuštanju ili drugim negativnim posljedicama.

Kontekst inicijative EP

Od izbijanja pandemije bolesti COVID-19 rad od kuće povećao se za gotovo 30%. Očekuje se da će se taj trend nastaviti ili čak dodatno povećati. Istraživanje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta pokazuje da je vjerojatnost da će osobe koje redovito rade od kuće raditi više od 48 sati tjedno, što je i tjedna gornja granica, više nego dvostruko veća u usporedbi s osobama koje rade u prostorima poslodavca. Gotovo 30% takvih radnika na daljinu navodi da svaki dan ili nekoliko puta tjedno rade tijekom slobodnog vremena, za razliku od manje od 5% radnika koji rade u uredima.

"Ne možemo pustiti milijune radnika koji su iscrpljeni od pritiska da budu stalno na usluzi i s produljenim radnim vremenom. Sad je trenutak da se zauzmemo za njih i omogućimo im što zaslužuju, pravo na to da se isključe. To je ključno za naše mentalno i fizičko zdravlje. Vrijeme je da obnovimo radnička prava kako bi ona odgovarala novoj realnosti digitalnog doba", rekao je izvjestitelj Alex Agius Salib.

Kad je riječ o provođenju ove inicijative u praksi – na to ćemo ipak morati pričekati. U nju je, naime, uključen i amandman koji primjenu direktive o "pravu na isključenje" odgađa na najmanje tri godine. Europska konfederacija sindikata (ETUC) protivi se ovom amandmanu i poziva Komisiju da ga ignorira, te da donese direktivu o pravu radnika na isključenje iz svih poslovnih komunikacija izvan radnog vremena što prije.