Najviše novca na godišnjoj razini za vatrogastvo je u apsolutnom i relativnom iznosu povećala Zadarska županija. U apsolutnim brojevima slijede Zagrebačka, Primorsko-goranska, Istarska i Virovitičko-podravska. U postocima slijede Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija. Pokazuju to posljednji dostupni podaci konsolidiranih proračuna.

Ljeti s kopna na obalu u ispomoć dolaze vatrogasci zbog gašenja požara, a tijekom prethodnog razdoblja situacija se u potpunosti promijenila. Uslijed potresa u Zagrebu, pa onda nedavno i u Sisačko-moslavačkoj županiji velik broj vatrogasnih postrojbi iz svih županija, pa tako i onih uz more dolaze u ispomoć. Jer osim gašenja požara, što se uvijek prvo pomisli kod spomena vatrogasaca, njihova je uloga vezana i za intervencije za spašavanje ljudi i imovine. A takvih je intervencija, primjerice, nakon potresa na području SMŽ do sada bilo oko 10.000.

Takva vrsta katastrofe pokazala je važnost ulaganja u vatrogasce i njihovu opremu.  Pa zato osim zakonski potrebnih sredstava koje županije moraju izdvojiti za vatrogastvo, mnogi ulažu u dodatnu opremljenost, ali i edukaciju i vježbe.

U analizi servisa Župan.hr napravljenoj na temelju podataka konsolidiranih proračuna županija vidljivo je da je udjel izdvajanja za vatrogastvo do pola posto proračuna. Veće udjele iz proračuna za vatrogasce izdvajaju njihovi gradovi i općine.

Prema udjelu iz proračuna, najviše je u 2019. godini izdvojila Zagrebačka županija, 0,48 posto, slijedi Splitsko-dalmatinska s izdvojenih 0,31 posto, Dubrovačko-neretvanska 0,28 posto, Primorsko-goranska 0,21 posto i Šibensko-kninska 0,19 posto.

Gledajući trendove, tj. povećanje izdvojenih sredstava za vatrogastvo u 2019. u odnosu na 2018. godinu, predvodi Zadarska županija s dvostrukim povećanjem, odnosno iznosom od 592,4 tisuće kuna. Zagrebačka županija povećala je sredstva za 424,2 tisuće, Primorsko-goranska za 387,2 tisuće, Istarska 329,4 tisuće i Virovitičko-podravska županija za 264,9 tisuće kuna. U postocima, nakon Zadarske, slijedi Ličko-senjska županija sa 72,7 posto većim sredstvima u odnosu na 2018. godinu, Virovitičko-podravska s povećanjem od 64,15 posto, Vukovarsko-srijemska 25,81 posto i Brodsko-posavska sa 20,75 posto većim sredstvima.

"S obzirom da su vatrogasne snage sustava Civilne zaštite Zadarske županije jedne od temeljnih operativnih snaga cjelovitog sustava civilne zaštite naše Županije, a koji čine operativne snage te civilni sektor koji provodi mjere i aktivnosti zaštite i spašavanja u velikim nesrećama, nepogodama i katastrofama.

Na godišnjim razinama radi se o doista ogromnom angažmanu vatrogasnih snaga u proteklim godinama. Primjerice, Vatrogasna zajednica naše Županije je u 2018. godini, iako nije bilo ugroza koje bi uzrokovale veće materijalne štete na imovini fizičkih i pravnih osoba kao što je bilo godinu ranije (mraz, požari i bujične poplave), imala ukupno 724 intervencije u kojima je sudjelovalo 5.283 vatrogasca te je u akcijama utrošeno ukupno 10.648 sati angažmana, u 2019. godini imala ukupno 2.256 intervencija u kojima je sudjelovalo 6.767 vatrogasaca te je u akcijama utrošeno 8.299 sati, a u dijelu 2020. godine (do 30. rujna 2020.) imala 1.418 intervencija u kojima je sudjelovalo 2.893 vatrogasca te je u akcijama utrošeno ukupno 5.770 sati.

Za potrebe vatrogastva osigurano je i doznačeno u 2018. godini 780.507,50 kuna, u  2019. godini 1.182.935,32 kuna, u 2020. godini 1.259.650,00 kuna, a u ovoj godini planiran je iznos od 1,3 milijuna kuna.

Svjesni sve zahtjevnijih rizika, prijetnji i opasnosti od velikih nesreća, prirodnih nepogoda i katastrofa, u kontinuitetu se provode mjere s ciljem prepoznavanja zadaća svih operativnih snaga i nositelja provedbenih aktivnosti zaštite i spašavanja i potrebe razvoja kapaciteta za djelovanje i upravljanje u izvanrednim situacijama, uključujući i koordinaciju između različitih tijela uključenih u sustav civilne zaštite na pravovremen, sveobuhvatan i djelotvoran način. Bolje planiranje, a onda i skladan zajednički rad neophodan je uvjet za ublažavanje posljedica neželjenih događaja. U tom cilju Zadarska županija potiče suradnji svih, posebno općina i gradova za veći angažman u jačanju vlastitih kapaciteta za smanjenje rizike te operativnost, a sama dodatno ulaže u jačanje operativnih sposobnosti županijskih temeljnih snaga u sustavu civilne zaštite.

Tome pridonose i aktivnosti u sklopu projekta financiranih sredstvima Europske unije, primjerice projekt „Readiness“ (Unapređenje otpornosti jadranskog bazena od požara i seizmičkih opasnosti koji se financirao iz Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020.) kao EU projekta koji unaprjeđuje otpornost od prirodnih opasnosti značajno doprinose jačanju sustava, a u planu su i drugi projekti vezani za smanjenje rizika od poplava te utjecaja klimatskih promjena i mjera prilagodbe te izrada sveobuhvatnog pregleda stanja sposobnosti, prijetnji i rizika kako bi se pronašao optimalan model odgovora na izvanredne situacije, katastrofe i krizna stanja" – komentira Olivio Meštrović,  pročelnik za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove.