Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u srijedu kako su razmjeri šteta veći nego što se činilo na početku te dodao kako je nerealno očekivati da područje Sisačko-moslavačke županije razoreno potresom u nekoliko dana izgleda kao apoteka.

“Moj dojam u odnosu na prošli tjedan jest da su razmjeri šteta puno veći nego što se na početku činilo”, kazao je Plenković u emisiji "A sada Vlada" Hrvatskoga radija koja je snimana sinoć, nakon što je ponovno obišao područje Siska, Petrinje i Gline.

Upitan je li na terenu uspostavljen sustav koordinacije, Plenković je podsjetio je da je Vlada u okviru Stožera Civilne zaštite oformila poseban stožer na čijem je čelu potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, zajedno s ministrom graditeljstva Darkom Horvatom i potpredsjednikom Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Borisom Miloševićem i na je taj način osigurala da postoji stožer koji će se baviti sprječavanjem širenja epidemije, ali i stožer koji će koordinirati upravljanje u potresom stradalom području.  

“S njima su svi oni koji su inače, po zakonu, oni koji su u okviru civilne zaštite”, kazao je Plenković.

Istaknuo je da je Civilna zaštita ta koja je na terenu i koja koordinira sve aktivnosti, a da su sve ostale službe: Hrvatska vojska, Crveni križ, vatrogasci i statičari komplementarne.

“Vidjeli smo veliku solidarnost hrvatskoga naroda i puni angažman svih službi. Ne možemo očekivati da na tako velikom području, gdje živi 116 tisuća ljudi, da nekoliko sati ili dana nakon potresa sve izgleda kao apoteka, to nije realno, ne samo kod nas nego bilo gdje”, ustvrdio je premijer te se još se jednom zahvalio građanima koji su neposredno pomogli Sisačko-moslovačkoj županiji.

“Ovakav izraz srca i solidarnosti je nemoguće zaustaviti niti ga treba  zaustaviti”, smatra Plenković te ističe da je zadatak koordiniranja volonterskih snaga na terenu na sustavu civilne zaštite.  

Na pitanje zašto je kritike na račun koordinacije humanitarne pomoći nazvao pokušajem demontiranja države i na koga je mislio, premijer je odgovorio da se ne radi o tome što on ne trpi kritike, već je takav zaključak proizašao iz analitičkog praćenja o čemu se radi. 

“Nakon ovog iskustva imam toliko istančane radare i filtere, da u tri sekunde jasno tko ima kakvu agendu i tko mi spina nekakav projekt ili nekakav dojam da nešto nije u redu", poručio je Plenković dodavši da na ljudima iz Crvenog križa, HGSS-a, policije... vidi nezadovoljstvo jer u javnom prostoru postoji dojam da nešto ne rade dobro.

“Tko je taj tko će reći iz komfora svog naslonjača da nešto nije dobro, temeljem čega, kojih, čijih podataka. Pokušaj nepovjerenja u državu, doslovno demontiranja države, neka čitaju zakon, vide načelo postupnosti…”, poručio je Plenković, istaknuvši da institucije postoje jer imaju svoju trajnost i da će na potresom pogođenom području biti vojska, policija, civilna zaštita, HGSS i Crveni križ, a da je pitanje hoće li biti drugih, neformalnih oblika pomoći”.

U proračun uplaćeno 60 milijuna kuna donacija

Plenković je istaknuo da je do jučer u Državni proračun do sada uplaćeno 60 milijuna kuna za potresom pogođeno područje, dok je Crvenom križu uplaćeno gotovo 40 milijuna, što pokazuje da građani imaju povjerenje u državu.

Kazao je kako će se od novac uplaćen u proračun ići u više rashoda - koristit će se na obnovu, ali i kupnju sigurnog smještaja za građane čije su kuće razrušene, ali i da trenutak obnove treba osmisliti da bude “ozbiljniji pokušaj revitalizacije gospodarstva i društva na tom području”.

Upitan kada će svi dobiti potrebne kontejnere, kazao je da tri tvrtke koje u Hrvatskoj proizvode kontejnere, u mjesec, mjesec i pol dana, mogu proizvesti do 300 kontejnera. Procjena je u ovom trenutku da ih je potrebno tisuću, pa je istaknuo da Vlada gleda od koga sve u kratkom roku može nabaviti tu vrstu alternativnog smještaja i isporučiti ga na lice mjesta.

Premijer se osvrnuo na trendove pada novozaraženih osoba koronavirusom u Hrvatskoj, istaknuvši da je on očit i trenutno stabilan. 

“Pad novozaraženih je jasan, činjenica je da su mjere koje su krenule 28. studenoga, bile pogođene”, kazao je dodavši da unatoč tomu, treba biti na oprezu. Politika je trenutno kombinirana i dolaskom cjepiva, a do kraja siječnja očekuje se odobrenje dvaju cjepiva - među kojima je i Oxfordsko cjepiva koje je Hrvatska naručila u najvećoj količini, 2,7 milijuna doza.  

Najavio je da građani koji ne spadaju u prioritetne skupine, mogu očekivati cjepivo i prije svibnja ukoliko još neodobrena cjepiva, poput Oxfordskog, dobiju odobrenja do kraja siječnja, kao i da će se uskoro protiv koronavirusa cijepiti i članovi Vlade.