više troše jedino Rumunji
Hrvati na stan i hranu troše 34 posto mjesečnih prihoda
Hrvatski građani za stanovanje i hranu troše 34 posto svojih prihoda, a u Europskoj uniji na hranu više troše jedino Rumunji, piše u utorak Večernji list.
Potrošnja kućanstava Europske unije na hranu i piće kretala se prošle godine oko 7 posto godišnjeg BDP-a i dosegnula vrijednost od 956 milijardi kuna. Hrvatska je prema udjelu izdataka za hranu u hrvatskom BDP-u od 13 posto iznad prosjeka – najvećim dijelom zbog toga što su cijene osnovnih prehrambenih namirnica gotovo ujednačene s prosječnim razinama u EU, dok nam je vrijednost BDP-a za trećinu manja od prosječnog nacionalnog dohotka u EU.
Što je zemlja siromašnija, njezini građani izdvajaju više dohotka za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba pa tako, navodi Eurostat, vrijednost izdataka za hranu najsiromašnije Rumunjske iznosi 16 posto BDP-a, ali odmah nakon njih je Hrvatska s udjelom od 13,3 posto. Slijedi Litva s 12 posto, Grčka s 11 posto, dok su za čelu kolone Irska i Luksemburg s udjelom izdataka za hranu u BDP-u države nižim od tri posto.
Hrvati su, prema analizi Eurostata, lani za hranu i bezalkoholna pića izdvojili 7,2 milijarde eura, a neusporedivo bogatiji Irci, zemlja s nešto manje od pet milijuna stanovnika, 8,2 milijarde eura. Slovenci su na hranu potrošili 3,6 milijarde eura, u apsolutnom iznosu slično kao i Hrvati s obzirom na broj stanovnika. Građane Srbije hrana je došla 7,2 milijarde eura, Bosne i Hercegovine 4 milijarde eura, Slovačke 9,1 milijardu eura, Mađarske 12,6 milijardi eura, Austrije 20 milijardi eura, a najmnogoljudnije Njemačke 185 milijardi eura.
U prosjeku stanovnici Europske unije za hranu izdvajaju 13 posto ukupnih izdataka za potrošnju kućanstava te na razini EU hrana predstavlja treći najveći trošak svakog kućanstava i to nakon stanovanja i režijskih troškova, na koje odlazi gotovo svaki četvrti euro kućanstava te prijevoza, koji odnese 13,1 posto kućnog budžeta.
U Hrvatskoj je hrana najskuplja stavka i na nju otpada 18 posto izdataka kućanstava, a slijede troškovi stanovanja s oko 16 posto te prijevoza oko 10 posto, donosi Večernji list.
Vezane vijesti
-
Objavljeni su podaci istraživanja o navikama konzumiranja alkohola u državama članicama Europske unije.
-
Pandemija koronavirusa posebno je negativno utjecala na mlade zbog čega će sljedeća godina biti posvećena problemima s kojima se suočavaju, od uskraćivanja obrazovanja do porasta problema s mentalnim zdravljem, upozorili su europarlamentarci u raspravi o proglašenju 2022. Europskom godinom mladih.
-
Europska komisija prihvatila je u utorak propis o valjanosti covid potvrda u trajanju devet mjeseci od primarnog cijepljenja, rekao je za Reuters dužnosnik Europske unije.
-
Premijer Andrej Plenković istaknuo je u srijedu kako je Hrvatska u osam godina članstva u EU povukla 50 milijardi kuna više nego je uplatila, naglasivši kako problema u povlačenju novca iz europskih fondova ima u svim zemljama.
Izdvojeno
-
Istinska diva glazbe u Hrvatskoj, Doris Dragović, održala je spektakularni koncert u subotu u dvorani Krešimira Ćosića u Zadru
-
Kako klimatske promjene uzimaju maha, uzgoj osnovnih namirnica suočava se sa sve većim izazovima. Vrućine, suše i poplave sve su češće i intenzivnije, što ozbiljno ugrožava stabilnost prinosa krumpira.
-
Plesna udruga Gesta i ove je godine prošla selekciju stručnog povjerenstva Hrvatskog sabora kulture na 35. Susretima hrvatskih plesnih ansambala koji će se održati sutra u nedjelju u Dvorani Pučkog otvorenog učilišta Sveti Ivan Zelina s početkom u 17:30.
-
Novi Snapdragonov čipset je značajno energetski učinkovitiji, što znači da će baterije u telefonima s tim hardverom duže trajati.
Reci što misliš!