Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izjavio je u petak da je broj novozaraženih i dalje visok, kao i incidencija, a iznio je i podatak da se više od 50 posto zaposlenih i korisnika u domovima socijalne skrbi i zdravstvu želi cijepiti protiv covida-19.

"Brojke su nam i dalje visoke, različite su po županijama. I dalje je na prvom mjestu Varaždinska županija koja je gotovo dvostruko veća od prosjeka za Hrvatsku", izvijestio je Capak na konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Danas je 4396 novooboljelih od 11.687 testiranih. Prije tjedan dana, 4. prosinca, bilo 3955 novooboljelih od 10.626 testiranja, a tjedan dana prije, 27. studenog, bilo je 4080 novooboljelih od 11.091 testiranja, naveo je.

Trenutna je četrnaestodnevna stopa novooboljelih na 100 tisuća stanovnika za Hrvatsku 1183, a najvišu stopu imaju Varaždinska županija, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija. Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Požeško-slavonska imaju puno nižu incidenciju.

Ovako visoka incidencija stavlja nas na 26. mjesto od 27 zemalja EU-a. Višu incidenciju od nas ima samo Luksemburg, dodao je Capak.

Po mortalitetu smo u ovom trenutku na 16. mjestu na ljestvici zemalja EU-a sa stopom od 580,7 na milijun stanovnika. Što se tiče udjela pozitivnih testova u ukupnim testiranjima, u zadnjih 14 dana je 35,6 posto, a ukupno za epidemiju nešto je veći od 23.

Antigenska testiranja u Varaždinskoj županiji i domovima socijalne skrbi

Capak je izvijestio kako su zadnje konferencije za medije krenuli s brzim antigenskim testovima u Varaždinskoj županiji. Trenutno se testiraju djelatnici koncerna Calzedonije, a od 339 testova 10 ih je pozitivno, što je manje od tri posto.

Krenula su i testiranja u domovima socijalne skrbi, a o tome će se izvještavati jednom tjedno.

Što se tiče novih kriterija ECDC-a da se i brzi antigenski testovi ubrajaju u potvrđene slučajeve od 3. prosinca, Capak je ustvrdio da ECDC ne donosi zakone. Naveo je primjer Slovačke u kojoj je u dva tjedna brzim antigenskim testovima pregledano dvije trećine stanovništva čiji se rezultati nisu vidjeli u službenim brojevima. Pronašli su 38 tisuća pozitivnih, a brojke su bile od dvije do tri tisuće novooboljelih dnevno.

"I u drugim zemljama se tako radi, to nije zakon. Mi za sada pažljivo pratimo brojke i jedne i druge. O tome sam više puta komunicirao", poručio je Capak.

Vezano za popuštanje mjera, Capak je istaknuo da su već komunicirali da će raditi na planovima popuštanja ili pojačavanja mjera vezano uz incidenciju.

"Međutim, zasad smo se priklonili varijanti gdje dnevno razmatramo brojke, situaciju i trendove te sukladno tome predlažemo i eventualno donosimo neke odluke vezano uz to. Jako je teško predvidjeti situaciju", poručio je Capak, dodavši da ne postoji formula i izračun kako da ukalkuliraju hladnoću i veći boravak u zatvorenim prostorima.

Također, istaknuo je da su mnoge europske zemlje koje su najavljivale popuštanje mjera i otvaranje skijališta, od toga odustale zbog loše epidemiološke situacije.

Više od 50 posto u domovima socijalne skrbi i zdravstvu želi se cijepiti

Što se tiče listi za cijepljenje, Capak je istaknuo da su od liječnika obiteljske medicine i Zavoda za javno zdravstvo zatražili da im dostave podatke važne za planiranje cijepljenja.

Tako je izvijestio da je više od 50 posto zaposlenih i korisnika domova socijalne skrbi zainteresirano za cijepljenje, a slično je i u zdravstvenim ustanovama za koje do sada imaju podatke. To će ići po prioritetima, neće se cijepiti cijeli zdravstveni sustav, nego oni koji dolaze u direktan kontakt s covid pacijentima, pogotovo oni koji su izloženi aerosolu.

Što se tiče skladištenja cjepiva, Capak je poručio da s tim nemamo problema. Cjelokupna količina Pfizerovog cjepivo može se odjednom skladištiti u tri institucije - Imunološki zavod, KBC Rebro i Institut Ruđer Bošković.  Županijski zavodi za javno zdravstvo imaju dodatne kapacitete za skladištenje cjepiva na -80 stupnjeva, a s Pfizerom postoji dogovor da isporuku ne dostave odjednom, već u tjednim šaržama.

Markotić: I ja sam alergičar pa sam se cijepila protiv svega

Vezano za povezanost alergija i cjepiva, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić istaknula je da je i ona alergičar pa se cijepila protiv svega do sada, uključujući i gripu.

"Kod svakog lijeka i cjepiva, proizvođač deklarira sastojke i upozori osobe koje su alergične na određene sastojke, za koje se zna da mogu biti alergeni, da se ne cijepe jer je to kontraindikacija. To će biti jasno deklarirano za svakog od proizvođača  koji planira svoje cjepivo", rekla je.

Ljudi koji će se cijepiti moraju svojim liječnicima točno reći na što su alergični.

"Naravno, u životu se uvijek može dogoditi da ste jeli kikiriki 500 puta, a 501. ćete dobiti alergiju. To je moguće, ali iznimno rijetko. Sve ostalo, ako ste alergičar i imate problema s prašinom, nekom hranom, suncem, morem, to ne znači da je to kontraindikacija za cijepljenje ovim ili bilo kojim drugim cjepivom", pojasnila je Markotić.