U Kolanu je obnovljena Etnografska zbirka, vrijedan izložbeni prostor u kojem su sačuvani brojni predmeti iz prošlosti Kolana.

Priča o Etnografskoj zbirci u Kolanu počela je prije četrdeset godina kada je grupa entuzijasta iz Kolana odlučila sačuvati predmete iz svakodnevnog života, a koji su, pod utjecajem novih okolnosti, razvoja turizma i uopće promjene načina života, polako nestajali. Jedan od inicijatora bio je, danas umirovljenik, Frane Šupraha, a tada predsjednik Skupštine KUD-a "Bartol Kašić" iz Kolana. Upravo je KUD "Bartol Kašić" bio utemeljitelj Etnografske zbirke. Etnografska zbirka postavljena je u prostorijama stare škole koja je izgrađena 1903. godine.

"U početku je u Etnografskoj zbirci bilo postavljeno oko sto eksponata, a kasnije se to nadopunjavalo," kaže Frane Šupraha. "Svi mi iz Kulturno umjetničkog društva smo se angažirali na prikupljanju eksponata, a veliku pomoć pružila nam je Zdenka Palčić-Crnković, u to vrijeme kustosica Etnografskog muzeja u Splitu. Vodili smo je po konobama, tavanima, po starim kućama, a ona je razgledavala sve predmete koji su se tamo nalazili i birala je ono što će biti u zbirci. Tako je, malo po malo, nastala zbirka starih predmeta i oruđa za rad i sve je to stavljeno u Etnografsku zbirku. Naš cilj bio je ostvaren jer su taj način mnogi stari predmeti, alati, dijelovi opreme i mnogo toga drugog, sačuvani za buduća pokoljenja."

Šupraha navodi kako je Etnografska zbirka svečano otvorena 30. studenog 1980. godine, a već na ljeto iste godine imala je velik broj posjetitelja.

"To je bio velik uspjeh i odmah smo pokrenuli drugi dio plana," priča Frane Šupraha.

"U istoj zgradi u kojoj je uređena Etnografska zbirka uredili smo izvornu dalmatinsku konobu u koju smo postavili izvorne eksponate i napravili smo ambijent stare konobe."

Konoba je otvorena 1982. godine i, kako kaže Šupraha, bila je nadopuna Etnografskoj zbirci. Kolan je tako dobio vrijedan izložbeni prostor koji je vrlo brzo postao turistička atrakcija. Ujedno, to je bila jedina etnografska zbirka na otoku Pagu. No, nakon dvadesetak godina Etnografska zbirka se počela zapuštati, a Frane Šupraha kaže kako ne zna zbog čega se to dogodilo.

"Kada smo dobili općinu, kada je postala Općina Kolan, Etnografska zbirka je nekako pala u drugi plan i svima nam je bilo žao što je tako jer je postojala opasnost da vrijedni eksponati propadnu. Mi koji smo radili na postavljanju Etnografske zbirke smo se okupili, razgovarali smo o tom problemu i obratili smo se načelniku Općine Kolan Marinu Pernjaku. Na sreću, on i općinska uprava su prihvatili prijedlog da se Etnografska zbirka obnovi i to je napravljeno."

Potpuno preuređena Etnografska zbirka, nakon što je više od desetljeća bila zanemarena, ponovno je otvorena za posjetitelje na spomendan sv. Luke, zaštitnika Općine Kolan, 18. listopada ove godine, U obnovi Etnografske zbirke velik doprinos dala je Petra Valovičić, univ. bacc. ethnol. et. anthrop. koja je ponovno postavila eksponate, a građa je popisana i fotografirana.

Etnografska zbirka Kolan ima oko 200 predmeta i prikaz je tradicijskog načina života Kolana. Podijeljena je u dva dijela. U jednom dijelu je prikaz konobe, a u drugoj je prikaz kućanstva. Načelnik Općine Kolan Marin Pernjak najavio je kako će zbirkom upravljati Turistička zajednica Općine Kolan kako bi se uvrstila u turističku ponudu Općine Kolan.