Zatvoreni su kafići, restorani i fitness centri, neće se održavati ni sajmovi, a Vlada još uvijek nije izašla s mjerama kojima bi im trebala nadoknaditi gubitke

Advent u novom normalnom ne budi blagdanski osjećaj. Maskice, dezinficijensi i distanca zamijenili su druženje, kuhano vino i kobasice, a Hrvatska je umjesto u vrijeme nade, i službeno ušla u recesiju. Nakon rekordnog pada BDP-a od 15,4 posto u drugom kvartalu, pad od 10 posto dočekao nas je i u trećem.

Baš kao što je i prva adventska svijeća, svijeća nade pregorjela u Splitu, tako je pregorjelo i strpljenje ugostiteljima kojima je Stožer pred najveću, blagdansku zaradu zatvorio objekte.

"Nemam za isplatiti božićnice svojim radnicima. I vjerujte da mi je to najtužnije shvaćanje danas", rekao je ugostitelj Franz Letica. 

Zatvoreni su kafići, restorani i fitness centri, neće se održavati ni sajmovi, a Vlada još uvijek nije izašla s mjerama kojima bi im trebala nadoknaditi gubitke. Ugostitelji, Hrvatska udruga poslodavaca i Udruga Glas poduzetnika zajednički traže pomoć.

"Očekujemo adekvatne mjere. Očekujemo s jedne strane mjere koje će obuhvatiti sve, sve koji imaju pad prometa veći od 50 posto i sve koji su zatvoreni. Neki sasvim bezrazložno", kazao je predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas. 

Traže, po uzoru na zapadne zemlje, nadoknadu gubitaka od 50 posto prošlogodišnjeg prometa, te smanjenje PDV-a na 5 posto. No, to lakše prolazi u Njemačkoj i Austriji, nego u Hrvatskoj.

"Oni zahtjevi koji idu u kontekstu određenog postotka prihoda prošle godine, bojimo se da mi kao ekonomija u cijelosti to ne možemo izdržati", kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović. 

Zato Vlada u pregovorima predlaže sličan model dosadašnjoj naknadi za očuvanje radnih mjesta i odgode doprinosa za koji kažu da je sačuvao gospodarstvo.

"Podsjećam da smo od početka pandemije donijeli niz mjera za očuvanje preko 630 tisuća radnih mjesta i 107 tisuća poduzeća", kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. 

"Postoji mjera za očuvanje radnih mjesta, tako se i zove. Mi od početka pandemije smo dobili mjere za poslodavce, za poduzetništvo, za bilo kakav realan sektor nula. Nula!", kazao je predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak. 

Zatvaranje šteti i proračunu

No, zatvaranje neće naštetiti samo poduzetnicima, nego i državnom proračunu. Za svaku neprodanu kobasicu, kuhano vino ili pivo, nema ni naplate PDV-a. 

"Ako se ne budu te pive ispijale u kafiću, onda će pivovara tamo na kraju grada morati smanjiti proizvodnju, ako oni smanje proizvodnju, smanjit će zaposlenost. Ako se taj cijeli ciklus potrošnje onda ne odvije do kraja, taj PDV neće stići u državnu blagajnu, a PDV je najizdašniji punitelj državne blagajne, čini mi se 62 posto", kazao je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić. 

U prosincu 2017. osobna potrošnja iznosila je gotovo 13 milijardi i 800 milijuna kuna. U 2018. dosegli smo gotovo 15 milijardi, a lani 15 milijardi i 800 milijuna. 2020. je trebala oboriti rekorde. 

"Negdje iznad 15, 20 posto zapravo ako završimo mjesec prosinac manje u odnosu na prosinac 2019. i to će biti dobro", kazala je Tomislava Ravlić, voditeljica odjela za trgovinu HGK. 

Osobna potrošnja čini oko dvije trećine udjela u bruto domaćem proizvodu. Ta je stavka i u trećem tromjesečju, pala za čak 7,5 posto, iako smo očekivali pozitivne efekte turističke sezone. Ukupni BDP pao je čak 10 posto, ali iz Vlade i dalje procjenjuju pad od 8 posto na godišnjoj razini. 

"Najveći dio potrošnje se odnosi na trgovinu na malo. A ona nije zatvorena, ona radi", kazao je ministar financija Zdravko Marić. 

Potrošnju bi trebali održati, nadaju se u Vladi, zaposlenici u javnom i državnom sektoru kojima su osigurane božićnice, a od 1. siječnja ih očekuje i povećanje plaća. Sve to su im privatnici i omogućili kažu iz Glasa poduzetnika. I zato traže da se i njihova primanja nadoknade.

"Privatni sektor i zaposlenici u privatnom sektoru nisu građani drugog reda. No way! Ponavljam, No way!", kaže Bujas. 

Zatvoreni gospodarski subjekti, smanjena osobna potrošnja u najplodonosnijem mjesecu, a onda i slabija naplata poreza Vladi bi trebali biti platforma za planirani gospodarski rast od 5 posto u 2021. U situaciji u kojoj korona prijeti da kao Grinch ukrade Božić - taj plan se čini teško ostvarivim.