Zadranima će od danas za šetnju biti dostupna novoobnovljena šetnica Bedema zadarskih pobuna koja je preuređena u sklopu projekta “Zadar Baštini - Integrirani kulturni program grada Zadra 2020.”

Uz budno oko konzervatorske službe, povijesni poštanski put i donedavna javna gradska prometnica, već je početkom jeseni u renovaciji vrijednoj 28,2 milijuna kuna poprimila obrise nove gradske šetnice, javnog prostora za građane i turiste, nove gradske promenade u urbanoj matrici poluotoka.

Velika je to i prije svega reformska izmjena u javnom prostoru srca grada, kojim se mijenja logika dosadašnjeg načina funkcioniranja ovog djela i na adekvatan način predstavlja UNESCO bedem kao najvrijedniji sklop zadarske kulturne baštine kakvom se, istču iz Grada, može podičiti malo koja sredina.

Podsjetimo, u  rujnu 2019. započeli su radovi na parternom uređenju Ulice Bedemi zadarskih pobuna. Radovi su se izvodili u sklopu projekta „Zadar Baštini– Integrirani kulturni program Grada Zadra 2020“ s ciljem očuvanja, revitalizacije i integracije kulturne baštine u zaštićenom povijesnom dijelu grada. Bedemi zadarskih pobuna su, naime, značajan fortifikacijski sustav-utvrda samog središta Zadra.

Ukupna vrijednost EU projekta iznosi 66.461.390,13 kuna, kod čega bespovratna sredstva 56.492.181,60 kuna.

Bedemi zadarskih pobuna (drugi nazivi: gradske zidine, Muraj) su značajan fortifikacijski sustav-utvrda samog središta grada Zadra. Bedemi su izgrađeni u 12 i 13. stoljeću, te su ojačani u 16. stoljeću, za potrebe obrane Mlečana, tadašnjih vlasnika Zadra od strane turskih osvajača.

Grad Zadar je sačuvao veliki dio svojih srednjovjekovnih bedema, te se danas ti bedemi zovu Bedemi zadarskih pobuna (u spomen jedanaest krvavih buna koje su građani Zadra digli protiv Mletačkih vlasti) koji u istočnom dijelu grada predstavljaju najduži neprekinuti niz gradskih zidina na poluotoku, u duljini od 785 metara, od zgrade stare Tehničke škole do Trga tri bunara.

Zbog iznimnog povijesno-kulturnog značaja dobili su svoju preventivnu zaštitu i kao nepokretno kulturno dobro upisani su u Registar kulturnih dobara RH, Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara.

Povijesni značaj Bedema višestruko je naglašena odlukom UNESCO-a, Odbora za svjetsku baštinu, na zasjedanju u Krakovu, 9. srpnja 2017. o upisu obrambenog sustava grada Zadra na Popis svjetske baštine kao dio kulturnog dobra: „Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća“.

Uz Bedeme zadarskih pobuna upisano kulturno dobro čine: u Italiji utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova; u Hrvatskoj tvrđava sv. Nikole u Šibensko-kninskoj županiji te grad Kotor- Crna Gora.

Preduvjet za provedbu komponente je bio da se sav motorni promet ukloni sa Bedema, što je uključivalo osobna vozila i vozila za opskrbu tržnice i ribarnice kako bi Bedemi postali pješačka zona, javna površina sa kulturnim i društvenim sadržajima, te prepoznatljiva kulturno-turistička atrakcija Zadra namijenjena posjetiteljima.

U sklopu projekta razviti će se audio vizualno rješenje koje će predstavljati jedinstveni doživljaj za posjetitelje, a kako bi se u potpunosti iskoristila kulturna i društvena svrha i potencijal bedema nabavit će se 10 posebno dizajniranih drvenih kućica, s osnovnom svrhom prodaje autohtonih proizvoda, izlaganja i prodaje zanatskih radova te ugostiteljske usluge prodaje tradicijskih jela i pića privremenog karaktera.

Parterno obnovljeni Bedemi omogućit će novi koncept prezentacije kulture, posebice urbanog života i doživljaja grada Zadra na novi, do sada neispričani način, te će dati posjetitelju direktan uvid u karakter grada Zadra, njegovih ulica, ljudi, života i običaja. Bedemi će predstavljati poučnu stazu za lokalno stanovništvo i posjetitelje te jedinstven izložbeni prostor na otvorenom, koji zbog svog povišenja omogućuju pogled na cijeli grad, a istodobno šetaču-prolazniku daju nezaboravan doživljaj.

Od 24. studenog 2020. na novoobnovljenoj šetnici na Bedemima zadarskih pobuna, može se pogledati izložba na otvorenome, u izboru Nevene Štokić, kustosice Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar. Grad, naime, donosi izložbu INTRA MUROS, jednog od najznačajnijih hrvatskih fotografa, Ante Brkana.

Kako unutar zidina žive Zadrani, kako se unutar zidina kroz desetljeća 20. stoljeća ponašaju, što im zidine daju, a što oduzimaju, odgovore na pitanja kroz objektiv utemeljitelja zadarske škole fotografije, mogu se potražiti na trideset fotografija postavljenih na panelima na bastionu sv. Roka.

Na pet zasebnih panela osim ove izložbe, kroz fotografije i tekst prikazani su i rezultati arheoloških radova i nadzora na Bedemima zadarskih pobuna, koji su se odvijali prije početka parterne obnove popularnog Muraja. Interpretaciju potpisuje Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru te tvrtka Arheolog d.o.o., subjekti koji su sudjelovali u provedbi istraživanja i nadzora.

Obje izložbe organizira Grad Zadar u povodu Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana.