Krševan (lat. Chrysogonus, grč. Khrysógonos) je podnio mučeništvo u 4. st. u Akvileji. Bio je rimski vitez plemićkoga podrijetla koji je odbio visoki carski položaj ne htijući se odreći kršćanske vjere. Relikvije su mu prenesene u Zadar gdje mu je podignuta crkva i gdje se slavi kao jedan od zaštitnika grada.

Krševan je bio stavljen na veliku, životnu kušnju. Bio je nagovaran da se odrekne vjere, a za uzvrat ponuđen mu je visoki, upravni položaj: prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan je odbio karijeru, samo da ne zaniječe sebe i ne pogazi svoju vjeru. Najvjerojatnije na današnji dan, 24. studenoga, Krševan je zbog vjere bio smaknut. Odrubljena mu je glava. Tijelo su mu zatim bacili u more. Svećeniku Zoilu se kasnije u snu prikazao sv. Krševan te je imao viziju gdje se nalazi njegovo tijelo.

Povijesno nije moguće utvrditi koje je godine tijelo sv. Krševana iz Grada, pokraj Akvileje, preneseno u Zadar. Po predaji to se dogodilo 649. godine.

Prema legendama bio je vjeroučitelj sv. Stošije. Dok je ona bila u zatvoru on ju je bodrio svojim pismima.

"Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo nebesko." Tako ulaznom pjesmom Zadrani slave danas blagdan sv. Krševana, latinski Krisogona, zaštitnika svoga grada. Koliko je taj svetac bio štovan i u općoj Crkvi, najbolji je dokaz da je njegovo ime ušlo u Rimski kanon mise.