Predvodeći misno slavlje u župnoj crkvi Blažene Djevice Marije u Škabrnji, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić više je puta naglasio kako je jasno da „ljudi koji su proživjeli užase poput ovih u Škabrnji i Vukovaru teško mogu zaboraviti i oprostiti ono što im se dogodilo “.

U izjavi novinarima nakon mise, na kojoj je, zbog epidemioloških mjera, moglo biti samo 96 vjernika, nadbiskup je rekao da su „ovakvi dani često ispunjeni osjećajem velike žalosti i tuge što je posve normalno, ali život mora teći dalje“.

"Budući da smo proživjeli teške dane, sada nam je potrebno i teške odluke donositi, a to je ono što nas je poučavao i sveti Ivan Pavao II. i naš veliki učitelj kardinal Franjo Kuharić. Ako želimo gledati naprijed, ako želimo bolju budućnost, moramo se okrenuti budućnosti. Svi segmenti društva moraju raditi na tome da u državi koja je sada slobodna, neovisna i demokratska vladaju tolerancija, ljubav, praštanje, vlada zajednička aktivnost za našu bolju budućnost", rekao je nadbiskup Puljić.

Kako je naglasio, njihova žrtva nije vrijedna onoga što se često događa, a to su polarizacija i netrpeljivost. Oni su se borili za slobodu i bolje društvo i u tom duhu njihova je poruka upravo to, ocijenio je Puljić.

U Koloni sjećanja, od predjela Ambar do središta mjesta, prema procjeni policije bilo je oko 2500 ljudi, pripadnika braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske, predstavnika županijske vlasti, državnih dužnosnika i drugih. 

Na novinarski upit kada će Škabrnjani dočekati na netko uistinu odgovara za zločin počinjen u njihovu mjestu, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako „svaki zločin mora biti procesuiran, da je po tom pitanju Vladu dočekalo teško nasljeđe, ali da ona aktivno radi na tome te da se istina svakako mora utvrđivati i dalje.

Naglasio je da se aktivno radi i na potrazi za nestalima kojih je 1869 te dodao da „nikoga ne može zaobići ruka pravde“.

Na tome će raditi ova Vlada, Ministarstvo pravosuđa i sve institucije. Nitko nije ravnodušan i želimo zaliječiti sve rane u našoj lijepoj domovini, a to je i zadovoljština obrambenom i pravednom Domovinskom ratu, rekao je ministar  te zaključio kako „dobro ipak pobjeđuje“ jer je Hrvatska danas slobodna, suverena i međunarodno priznata država.

Obilježavanje 29. godišnjice zločina u Škabrnji završilo je nakon misnog slavlja i prvi put ove godine nije se održala hodnja od župne crkve do groblja.

 Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskoga agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je toga dana u Škabrnji ubijeno je 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.