Profesor Ivan Đikić iz Frankfurta drugačije gleda na povećanje broja oboljelih i umrlih od covida-19 u Hrvatskoj. Ne misli da smo dosegli vrhunac epidemije, rekao je za portal HRT-a.

"Svi podaci ukazuju da smo vjerojatnije još uvijek na uzlaznom dijelu većeg jesensko-zimskog vala pandemije. Upravo radi toga trebamo biti vrlo pažljivi i dobro se pripremiti tehnologijama, mjerama, zdravstvenim sustavom i pravilnim komuniciranjem na dugotrajniju borbu s ovim virusom. O tome je vrlo argumentirano govorila Angela Merkel u svom obraćanju", kaže prof. Đikić i dodaje da nemamo kontrolu nad ovom pandemijom jer se virus "širi puno brže nego što nam govore podaci/ brojevi testiranja".

"Čak i stručni epidemiolozi u Hrvatskoj ukazuju da s postotkom pozitivnih slučajeva iznad 30% u odnosu na testiranje naši podaci ne mogu biti vjerodostojni i stoga je veliki oprez opravdan", kaže Ivan Đikić.

Izjave pojedinih znanstvenika o tome da smrtnost nije uvećana ove godine ili da smo već prošli vrhunac pandemije u Hrvatskoj ili smo barem upravo usred njega smatra opasnima.

"Izjave pojedinih znanstvenika te vrste, posebno kada dolaze od osoba i Znanstvenog savjeta vlade RH, su vrlo opasne jer nisu bazirane na točnim podacima i zbunjuju građane, a posljedično doprinose i širenju zaraze", kaže Ivan Đikić.

Hrvatska među zemljama s najliberalnijim pristupom

Ovoga trenutka mnogo zemalja kreće u djelomični ili potpuni lockdown, ali ne i Hrvatska. Takav pristup Đikić već je nekoliko puta komentirao i s njime se ne slaže.

"Hrvatska je danas među zemljama Europe s najliberalnijim pristupom. Posljedice toga su nekontrolirano i veliko širenje virusa, pretrpanost zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih (10 puta viša smrtnost nego u proljeće). Umjesto da vlada RH objavi jasno da je to naša službena strategija i da preuzimamo te rizike, mi pokušavamo uvjeriti građane da to nije istina i da mi koristimo pravilne mjere koje smanjuju širenje zaraze, no brojevi nas demantiraju iz dana u dan. Medijske izjave i podaci se prilagođavaju politici, što je upravo suprotno onome sto smo radili u proljeće. Tada smo bili uspješni jer smo pratili znanost i točne podatke", kaže profesor i dodaje:

"Neophodno je uvođenje novih restriktivnih mjera koje su već pokazale uspjeh u Hrvatskoj, a ne bi trebalo plašiti ljude policijskim satom. Situacija je teška jer javni podaci govore o brojnim nedostacima u organizaciji zdravstvenog sustava, prenatrpanosti bolnica i teškim odlukama koje liječnici moraju donositi. Zdravstvenom sustavu u ovoj situaciji može se pomoći", govori Đikić i nastavlja:

"Boljom organizacijom i jasnom odgovornošću, boljim financiranjem i opremom."

Đikić upozorava da mnogi od zdravstvenih radnika žive izolirani i izvan svojih smjena u bolnicama jednostavno zato što žele zaštititi svoje obitelji od virusa kojemu su izloženi u smjenama u bolnicama i dodaje da usprkos svim nedostacima sustava u Hrvatskoj glavnu snagu imaju i teret snose upravo požrtvovni liječnici, medicinske sestre i ostali zdravstveni radnici. 

"Švedski model može umanjiti širenje pandemije ako je konzistentan i iskreno komuniciran prema građanima koji ga se onda pridržavaju.  Međutim, tako nećemo dostići kolektivni imunitet, kako se predviđalo. Švedska ima opet ozbiljan drugi val, a broj umrlih je nekoliko puta veći nego u susjednim zemljama. To je preuzeti rizik takvih mjera", kaže profesor Ivan Đikić.

Traži "pravilne mjere"

"Naše mjere nisu djelotvorne u ovoj fazi pandemije. Osim toga, mjere nisu dobro komunicirane i građani su zbunjeni. Zbog svega toga podaci o broju zaraženih, oboljelih i umrlih nam kontinuirano rastu. Danas je u Hrvatskoj 1049 umrlih. U zadnjih 15 dana imamo značajno povećanje broja umrlih (preko 500), što sve zajedno predstavlja skoro 50% svih umrlih od covida-19 u Hrvatskoj. Samo u posljednjih 15 dana 50% umrlih. Govore li ti podaci nešto vladi RH? Zar to nije alarmantno?" pita Đikić.

"Ako se ne uvedu nove mjere, ti brojevi će i dalje rasti. Pitanje je koji broj umrlih će vlada tolerirati uz ovakav liberalni pristup? Mnogi epidemiolozi i stručnjaci u Hrvatskoj opravdano traže ozbiljnije mjere, no nažalost njih se ne sluša. Ponovit ću, kad god politički interes nadvlada struku, gubici od ovog virusa su ogromni. Broj od oko 250.000 umrlih u Americi je vrlo tragičan primjer takvog djelovanja", nastavlja i dodaje da je često slušana fraza da Hrvatska ne može ekonomski izdržati lockdown, po njemu, čista demagogija bez ikakvih prezentiranih podataka, a koristi za plašenje javnosti iz političkih, a ne ekonomskih razloga.

No prije potpunog lockdowna tu je dijapazon mjera koje se mogu uvesti, smatra.

"Prije nego dođemo do faze potpunog lockdowna imamo preko 20-ak pravilnih mjera koje smo već trebali postepeno uvoditi. Primjerice, prva mjera je zatvoriti noćne klubove i noćne barove. Kako možemo opravdati da noćni klubovi još nisu zatvoreni? Znamo da su tijekom ljeta noćni klubovi bili izvor 25% širenja sve zaraze i nismo ih zatvorili. Zašto? Ako su noćni klubovi baza ekonomije neke zemlje, onda je stvarno nešto krivo u toj zemlji. Pravilnim mjerama možemo ograničiti štete u gospodarstvu. Najveća opasnost za gospodarstvo je nekontrolirano širenje virusa i ulazak u tvornice, radna mjesta i zatvaranje gospodarstva zbog prodora virusa u firmama. Takav gubitak kontrole nad ovim virusom će posljedično dovesti do većih ekonomskih gubitaka nego dobro planirani restriktivni plan s poštednim djelovanjem na ekonomiju. O tome govore i stručni podaci ekonomista", kaže.

"Ovo nije gripa"

Od početka pandemije slušamo kako je ovo virus koji je sličan gripi i iz toga je poteklo vjerovanje da je ovdje riječ o bolesti sličnoj gripi ili prehladi. Međutim, Đikić upozorava da se virusi gripe ili prehlade mogu uspoređivati s virusom Sars Cov-2, ali "ne u medijskim prepucavanjima". 

"Ljudi koji izvrću brojeve polarizirali su prostor rasprave do toga da postoje samo objede i napadi, a ne argumenti. To je znanstveno pitanje i medu stručnjacima odgovor je vrlo egzaktan: to su slične podvrste virusa, koje dovode do klinički različitih bolesti, no najveća razlika je u tome da protiv gripe imamo cjepivo, a protiv covida-19 smo još uvijek nemoćni dok ne razvijemo cjepivo ili specifične lijekove", kaže Ivan Đikić i dodaje da se mnogo podataka još prikuplja. Na pitanje znamo li zašto dio ljudi ima kronične posljedice od covida-19 kaže da i o tome još prikupljamo podatke.

"Očigledno je da covid-19 nije samo respiratorna bolest nego i sistemska, zahvaća gotovo sve organe, endotelne stanice, dovodi do stvaranja ugrušaka u krvnim žilama. Velika je nepoznanica zašto manji broj osoba koje su preboljele bolest imaju produženo trajanje simptoma, tzv. kronične recidive. Potrebno je puno više studija o tim pitanjima, a stoga i oprez pri medijskoj prezentaciji ovih ozbiljnih tema", govori Đikić.

Svijet čeka cjepivo

Dosadašnje mjere poput nošenja maski i pranja ruku te distance, pokazale su studije, mogu nas zaštititi.

"Mogu nas zaštiti i preko 80-90%, prema studijama. Stoga nosite maske, držite higijenu i izbjegavajte okupljanja - to su vrlo važne preporuke u borbi protiv covida-19", govori Đikić i dodaje da će nekoliko cjepiva biti dostupno već početkom 2021. godine i da, za sada, rezultati ukazuju da ćemo cijepljenjem uspjeti kontrolirati ovu pandemiju tijekom 2021. Ovu vijest smatra ohrabrujućom za cijeli svijet. 

Kaže i kako je sve dok nemamo cjepivo jedino što možemo mjerama izolirati i spriječiti širenje virusa i gubitke života. Mjere su poznate - maske, higijena, držanje distance, bez okupljanja. Osim toga, kaže Đikić, trebamo se i dobro organizirati kao društvo, zaštititi socijalno ugrožene i rizične grupe te izdržati dok cjepiva ne poluče rezultate. Nakon toga, govori, život će biti optimističniji.

Za kraj nam kaže: "Najsvjetlija točka je znanost koja je do sada odradila ogroman posao u borbi protiv ovog virusa i koja nam nudi rješenja kako svladati ovu globalnu pandemiju."