Hrvatski znanstvenik Ivica Đikić u utorak je u otvorenom pismu pozvao na opoziv odluke Stožera Civilne zaštite RH kojom se omogućavaju okupljanja više od 50 ljudi na obilježavanju blagdana i neradnih dana.

To bi uključilo i Kolonu sjećanja u Vukovaru, 18. studenoga.

Đikić u pismu upozorava premijera Andreja Plenkovića i načelnika Nacionalnog stožera Civilne zaštite Davora Božinovića na štetnost i potencijalnu opasnost izmjene odluke o zabrani okupljanja radi obilježavanja blagdana i neradnih dana te ih poziva da se opozove sporna odluka u korist zaštite zdravlja ljudi. Tu je Izmjenu odluke jučer potpisao načelnik Nacionalnog stožera Davor Božinović.

"Takva odstupanja, čak i kada su stavljena u funkciju nekog 'višeg cilja' kao što bi, primjerice, moglo biti organiziranje Kolone sjećanja u Vukovaru, u trenutnoj situaciji nemaju zdravstveno opravdanje", poručuje znanstvenik te ističe da je trenutačna situacija u Hrvatskoj izrazito ozbiljna i opasna po zdravlje građana.

Unutar zadnja dva mjeseca umrlo je više od 600 ljudi povezanih s covidom-19, ističe Đikić.

Stoga apelira da se mjere propisuju na temelju stručnih argumenata, bez iznimaka i odstupanja koja nisu zasnovana na najboljem interesu građana u uvjetima globalne pandemije.

Po njegovu mišljenju, dostojanstvena i zdravstveno sigurna Kolona sjećanja u Vukovaru bila bi ona u kojoj bi bili samo oni koji su izgubili svoje najbliže u ratu, a pomoću modernih tehnologija moguće je postići da cijela Hrvatska i politički vrh tog dana virtualno sudjeluje u Koloni sjećanja. 

Navodi i kako se imao priliku izravno uvjeriti kako svečani posjet tome gradu jednom godišnje, pa bio on i od strane samog vrha političkih elita, nije ono što mladi u Vukovaru (kako hrvatske tako i srpske i drugih nacionalnosti) očekuju i trebaju. Oni, kaže, trebaju odrastanje u miru i sigurnosti, pomoć u rješavanju svakodnevnih problema, kvalitetno školovanje (i to zajedničko a ne posve odvojeno kao što je to slučaj sada) te mogućnost da svoje buduće zaposlenje i egzistenciju ostvare u svojemu gradu.

Iz navedenih razloga, podsjeća i na stavak 2. članka 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koji propisuje da Ustavni sud sam može pokrenuti nadzor nad pozitivnim pravnim odredbama kojima se ograničavaju temeljna prava građana ili krše temeljna ustavna načela odgovornog vršenja državne vlasti, a po Đikićevu mišljenju jedno od osnovnih načela je i pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu u skladu sa člankom 58. Ustava RH. 

Đikić u pismu ističe i da je broj umrlih od covida-19 u Hrvatskoj od lipnja do danas porastao čak sedam puta što, po porastu broja umrlih u jesenskom valu u usporedbi s proljetnim, Hrvatsku svrstava među najpogođenije EU zemlje.

Broj zaraženih u Hrvatskoj, kaže Đikić, dosegao je plato najvećeg broja zaraženih do sada, no taj je plato postignut zbog nedostatka kapaciteta i nedostatnog broja dnevnog testiranja.

Upozorava da je broj zaraženih osoba nedvojbeno mnogo veći od iskazanog, da već neko vrijeme nije moguće pratiti kontakte zaraženih osoba te ga brine mogućnost da se u Hrvatskoj ne dogodi "preopterećenje zdravstvenog sustava" zbog porasta broja hospitaliziranih i teško oboljelih.

Usporedbe radi, ukazuje na podatke o padu broja zaraženih u zemljama koje građane više testiraju kao i onih koje su uvele strože mjere na vrijeme (npr. Češka, Slovenija i Irska).

 "Želimo li biti odgovorni, moramo se zapitati zašto imamo takve porazne rezultate u ovome trenutku, posebno kad usporedimo uspješne rezultate koje smo postigli u proljeće", ističe Đikić u otvorenom pismu.