Više od trećine hrvatskih građana ili, preciznije, njih 35,5 posto teško i vrlo teško spaja kraj s krajem, njih 44,4 posto preživljava s malim teškoćama, a samo petina građana spaja kraj s krajem uglavnom lako, vrlo lako i lako, pokazuju jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini.

Porazan je i podatak, premda je nešto bolji nego proteklih godina, i da si gotovo polovica građana (48,6 posto) ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove kućanstva, piše Večernji list.

Tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta prebivališta u 21. stoljeću smatra se civilizacijskim dosegom, no očito je za polovicu Hrvata i dalje nedostižan. Koliko je standard većine hrvatskih građana loš, govori i podatak da 51,7 posto osoba ne mogu u svojim kućanstvima podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava.

Čak 15,7 posto ljudi u posljednjih je godinu dana kasnilo s plaćanjem stambenih kredita, najamnina, računa za režije ili potrošačkih kredita, što je puno lošije od prosjeka građana Europske unije. 

Najugroženiji hrvatski građani, njih osam posto, ne mogu si priuštiti svaki drugi dan obrok s mesom, piletinom, ribom ili vegetarijanski, a 6,6 posto naših građana ne može si priuštiti ni adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.