Brod se nasukao na greben na jugozapadnoj strani Dugog otoka. Upravo su podvodni grebeni u fokusu projekta kojeg Hrvatska provodi zajedno s Italijom. Cilj je istražiti, mapirati i zaštititi grebene na jednoj i drugoj strani Jadrana te iskoristiti njihov potencijal za razvoj tzv Plave ekonomije

- Havarija se dogodila u ljetnom periodu kad je bila nevera, a pretpostavlja se da su vlasnici zapravo brod nasukali kako bi izvukli osiguranje. Brod je poznat i po tome što je na njemu snimljen spot Ej vapore, Gibonnija i godinama nadgrađe broda je bilo iznad morske razine, rekao je savjetnik na projektu ADRIREEF Dubravko Pejdo, Sveučilište u Zadru.

Sada je vidljiv tek mali dio. Brod se nasukao na greben na jugozapadnoj strani Dugog otoka. Upravo su podvodni grebeni u fokusu projekta kojeg Hrvatska provodi zajedno s Italijom. Cilj je istražiti, mapirati i zaštititi grebene na jednoj i drugoj strani Jadrana  te  iskoristiti njihov potencijal za razvoj tzv Plave ekonomije - ribolova, ronjenja, nautičkog turizma. Na hrvatskoj strani istražuju se još grebeni kod otoka Visa i Crikvenice. Uz zadarsko Sveučilište, partneri su ZADRA Nova, Pomorski fakultet u Rijeci, Institut Ruđer Bošković, ReRa i Udruga Sunce iz Splita. Nositelj je grad Ravena.

- Radi se o projektu Adrireef koji je sufinanciran sredstvima EU. Sufinancira se iz programa Interreg Hrvatska. Ukupna vrijednost na razini cijelog projekta, moram malo o brojkama, je dva milijuna...od čega je Sveučilište u Zadru dobilo oko 250 tisuća eura što za opremu što za istraživanja, kazala je voditeljica projekta ADRIREEF Ivana Vukša.

- Ova lokacija je atraktivna pogotovo turizam i za istraživački dio zato što je dosta plitka, nalazi se na otvorenom moru gdje ima dosta struja i veliki je biodiverzitet u moru bilo da je riječ o vegetaciji ili ribljem svijetu, dodao je Pejdo.

Znalci sa zadarskog Sveučilišta u istraživanju koriste najnovije tehnologije. Prvi na Jadranu nabavili su ovu spravu za podvodno snimanje.

- Tehnika koja se služi kamerama za istraživanje staništa  u populaciji ribljih zajednica. Posebnost tehnike je što je neinvazivna, neškodljiva i podaci se mogu obraditi bilo kada. Mi smo uspjeli dokumentirati preko 30 vrsta riba, dosta ih je komercijalno bitnih, fratri, trlje, škarpine. Ima mogućnost 3D snimanja morskog dna koji se koristi u kreiranju 3D mape morskog dna, također može snimati tvrdoću morskog dna, istaknuo je savjetnik na projektu Pejdo.

Snimanje morskog dna najmodernijim sonarom i dronom

Nabavljen je i podvodni dron koji također sve pomno bilježi, a greben će snimiti i dronom iz zraka. Podvodne snimke pokazuju, a potvrdit će i zračne kako najveći dio ovog grebena prekriva livada posidonije.

- Mrijestilište i rastilište manjih organizama, ponajviše riba a isto tako ona čini pluća Jadrana, proizvodi najveću količinu kisika. Problem je što sidrenjem, bacaju se lanci i sidra u posejdoniju i kad se izvlače vani se čupa korijen ali i list cvjetnice i na taj način se uništava, rekao je Dubravko Pejdo.

- Imat ćemo radionicu gdje će se pozvati ljudi iz područja akvakulture, turizma, turističkih zajednica, te firme koje se bave izletima, naglasila je Ivana Vukša. Zaštititi greben, osnovna je zadaća. Važno ga je, radi sigurnosti plovidbe i propisno označiti. No imaju s ovim grebenom i drugih planova.

- Da im bude jedna turistička atrakcija da mogu voditi goste. Lokalitet kao takav nije zahtjevan za ronjenje, čak se ne mora imati položeno za ronjenje s bocama, istaknuo je Dubravko Pejdo. Plan je u budućnosti uključiti i znanstvenu zajednicu, studente koji bi ovdje stjecali praktična znanja.

- To je za nas iznimno važno zato što osim ekipe koja istražuje i mapira grebene to je projekt koji će iznijeti sa svojim rezultatima nove izazove i nove tajne. Mi imamo odjel za pomorstvo koji može dati svoj doprinos jer nije samo pitanje ljepota, ekosustava, održivosti zdravlja, nego između svih dugih sigurnosti, opasnosti i stvaranje boljih uvjeta. Iznimno je važno i to da je naše more vezano i za drugu stranu a to su talijanski partneri, rekla je rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican.

Završetak projekta krajem iduće godine iznjedrit će Bijelu knjigu u koju će biti upisane sve posebnosti i potencijali jadranskih grebena.