Vinogradari s otoka Paga završili su intradu, kako se na Pagu naziva berba grožđa.

Berba je završila sredinom rujna. Premda vinogradarstvo na Pagu nema gospodarsko značenje kakvo je imalo nekada ipak je proizvodnja vina, travarice i prošeka značajan izvor prihoda za nekoliko stotina otočnih obitelji koje se bave vinogradarstvom.

U srpnju i kolovozu vremenske prilike su bile dobre. Otočni vinogradari veći dio grožđa ostavljaju za proizvodnju vina, a jedan dio prodaju.
Zarada od prodaje grožđa je mala i zato je vinogradarima isplativije proizvoditi vino, travaricu i prošek jer se ti proizvodi mogu dobro prodati za vrijeme turističke sezone.
Na Pagu se najčešće uzgajaju sorte Gegić koji ima mala žuta zrna te Trbljan i Plavina koji imaju veća zrna.

Na mnogim dijelovima otoka mogu se zamijetiti obnovljeni vinogradi i vinogradari koji ih redovito obilaze što svjedoči o oživljavanju zanimanja za vinogradarstvo koje je nekada donosilo dobit gotovo kao i solarstvo i ovčarstvo.
No, ipak količina vina koja se u ovoj godini planira proizvesti u Pagu nije niti približna onoj kakva je bila u 70-im godinama prošloga stoljeća. Tada se vinogradarstvom bavila svaka druga otočna obitelj. Danas je na Pagu ostalo svega nekoliko desetaka obitelji koje još uvijek njeguju vinogradarsku tradiciju. Uglavnom su to starije generacije, dok je mladih vinogradara vrlo malo.

Osamdesetih godina prošloga stoljeća situacija se mijenja naglim razvojem turizma. Ljudi su jednostavno došli do zaključka da od turizma mogu lakše živjeti. Stoga, nije nimalo čudno da su polja vinograda, primjerice na predjelu Vodica, postala građevinske parcele. Nekadašnji vinogradi na južnom dijelu grada postali su pašnjaci.
Tradicija pravljenja vina na Pagu postoji od pradavnih vremena. Kroz stoljeća je vinogradarstvo bilo jedno od temelja paškog gospodarstva.

U prosjeku se na Pagu godišnje ubiralo oko 3.300 tona grožđa. Najveće vinogradarske površine nalazile su se na predjelu Julovice, Svilnog, Blata, Murvice i Vodica. Naglom urbanizacijom Paga, velik je dio vinograda nestao, tako da je njihova površina od 1967. do 2001. godine smanjena za dvije trećine. Tek se 2002. godine na Pagu počelo obnavljati vinogradarstvo, ali još se uvijek ta poljoprivredna grana sporo razvija.