Dok ruralna područja u nekim državama EU bilježe porast broja doseljenika koji rade u poljoprivredi, šumarstvu, građevini, skrbi za starije, ali i pripadnika srednje klase koji žive na selu, a rade u obližnjim gradovima, kod nas je to raritet, piše u nedjelju Večernji list.

Iako je jedan od ključnih europskih izazova u 21. stoljeću očuvanje i razvoj ruralnih krajeva, u Hrvatskoj oni izumiru, neprivlačni za život obiteljima s djecom. U svega 10,3 posto općina u ruralnim područjima mladim obiteljima osigurano je pravo na subvencioniranje stambenog zbrinjavanja (pomoć u sufinanciranju kredita, olakšice kod nabave građevinske opreme, pravo na povlašteni otkup nekretnina u vlasništvu općine).

I dok usluge vrtića ima 72,2 posto općina, jaslice, igraonice, produženi boravak u školi nema više od polovice općina. Neki su to od rezultata istraživanja “Dostupnost socijalnih prava i usluga za obitelji u općinama u ruralnim područjima Hrvatske” koje su s predstavnicima 215 općina proveli Gordana Berc, Slavica Blažeka Kokorić i Ana Opačić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Revija za socijalnu politiku.

Pravo na besplatne udžbenike imaju djeca u tek 49,8 posto općina, a ljetovanja i zimovanja za svu ili djecu iz siromašnih obitelji sufinancira samo 27 posto općina.

Problem regionalne neujednačenosti u dostupnosti socijalnih prava i usluga posebno je izražen u ruralnim područjima u kojima je BDP po stanovniku u prosjeku dva puta manji u odnosu na urbana.

Dok stanovnici gradova mogu koristiti niz usluga kao što su jaslice, vrtići, boravak u školama, smještaj i skrb za starije, savjetovališta za obitelji, pravo na socijalno stanovanje, besplatne udžbenike, to je sve manjkavo u ruralnim područjima.

Pravo na socijalni stan ili povlaštenu najamninu dostupno je u samo 18,9 posto općina! Istraživanje u 215 od ukupno 428 općina pokazuje da su stanovnicima najviše dostupna prava koja osigurava država, donosi Večernji list.