Hrvatska je na vrhuncu epidemije, no u Stožeru su optimistični

Velik broj od preko 300 novozaraženih koronavirusom u Hrvatskoj svakako je nešto što brine građane, ali i struku. Kako bi sve umirio i najavio smanjenje broja novozaraženih, rješenje je ponudio na redovitoj press konferenciji ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak.

Naglasio je kako Stožer raspolaže matematičkim, odnosno predikcijski modelima prema kojima bismo uskoro mogli imati značajan pad novozaraženih. Hrvatska na vrhuncu epidemije, uoči masovnog povratka na posao i u škole, ali iz Stožera, za promjenu, optimistične najave.

''U ovom trenutku kako stvari sada stoje mi negdje sredinom devetog mjeseca i početkom desetog mjeseca možemo očekivati značajan pad'', izjavio je Krunoslav Capak, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo.

Ali, uz ozbiljne primjene preporučenih mjera.

''Kad imamo povećane brojeve, svi se uozbilje, svi su s puno više povjerenja pristupaju mjerama drže ih se... čim su brojevi smanjeni, dakle u razdoblju kad smo imali, počele su priče o tome da taj virus uopće ne postoji, da ga nema'', kazala je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.

Može se vjerovati u postojanje ili nepostojanje virusa, ali teško je ignorirati znanost. Stožer navodi kako je upravo matematika ta uz koju je moguće predvidjeti manji broj zaraženih.

''Postoje predikcijski modeli u koje se ubacuju, ubacuje R0 , brojevi novooboljelih, mjere koje se provode. Dakako da su to uvijek matematički modeli koji se mogu poremetiti sa nekakvim novim događajem, novim žarištem, novim nekakvim brojem oboljelih u što treba ubaciti neke nove brojke, model ponovno računa, radi nove krivulje'', rekao je Capak.

A spomenuti "R" označava reprodukcijski faktor, odnosno prosječan broj ljudi koje zarazi jedan zaraženi. U početku pojave virusa bilo je riječ o "R nula", dok je cilj spustiti taj broj na ispod 1 - odnosno, to bi značilo gašenje epidemije. Prema međunarodnom modelu koji koristi i Hrvatska, on bi već sada trebao biti oko 1.

''To je faktor koji se računa iz poznatih podataka. Ovisi o dosta faktora poput broja provedenih testiranja, broja uvezenih slučajeva, broja lokalno širenih slučajeva...'', izjavio je inženjer matematike i predavač Aleksandar Hatzivelkos.

Naglašava kako svaki matematički model podrazumijeva jednake vrijednosti kroz određeni vremenski period. Što je vrlo teško očekivati na jesen - ponajprije zbog otvaranja obrazovnih ustanova.

 

''Sve što ide dalje od dva, tri dana postaje zapravo vrlo nepouzdano. Udaljenosti od tri tjedna, mjesec dana su ekstremno daleke za bilokoji predikcijski model'', rekao je Hatzivelkos.

Iako je još uvijek riječ o apstraktnom modelu, na kojeg se poziva Hrvatski zavod za javno zdravstvo, struka upozorava, ovakve predikcije potrebno je itekako uzimati s rezervom.