Po našim predviđanjima, školska godina bi trebala početi u predviđenom terminu (7. rujna), poručio je u četvrtak ministar zdravstva Vili Beroš, ali i napomenuo da će ekspertna skupina opisati epidemiološku sliku koja bi eventualno odgoditi početak nastave.

Beroš je to rekao za RTL "Danas" upitan hoće li nastava, s obzirom na današnje izjave ministar obrazovanja Radovana Fuchsa kako će početak škole ovisiti epidemiološkoj situaciji, dok je premijer Andrej Plenković istaknuo da školska godina počinje u školskim klupama.

Ministar napominje kako postoji radna skupina u Ministarstvu obrazovanja, koja upravo to pitanje razmatra i o tome raspravlja, njezini članovi su i dvoje epidemiologa "i oni će zajedno sa stručnjacima koji se bave obrazovanjem donijeti te kriterije koji će opisivati epidemiološku sliku, koja bi eventualno mogla odgoditi početak nastave".

"Međutim, nismo takvog očekivanja. Ukoliko bude sve po nekim našim predviđanjima, školska godina bi trebala početi u predviđenom terminu", poručio je.

Sve dok je virus među nama trebamo biti zabrinuti

Na pitanje trebamo li u Hrvatskoj biti zabrinuti jer već dva dana broj novozaraženih koronavirusom premašuje dvije stotine, Beroš je odgovorio kako, sve  dok je virus među nama, moramo biti zabrinuti i pozivati na odgovorno ponašanje.

"Dva dana zaredom su rekordni, preko dvije stotine zaraženih, na taj način smo došli do kumulativne stope novooboljelih u četrnaest dana koja iznosi 47, što je značajno. Međutim, ono što je još uvijek dobro, to je da je većina žarišta pod kontrolom, da znamo izvorišta infekcije, da znamo i njihove kontakte, pa epidemiolozi kao i do sad rade iznimno vrijedan posao kako bi zaustavili širenje infekcije", kazao je.

Međutim, naglasio je, njihovi napori neće biti dostatni pa se svi moramo odgovorno ponašati, pogotovo zato što se brojni mladi, koji su bili na jadranskoj obali gdje su se "opustili", sada vraćaju u svoje kontinentalne domove.

"Tu postoji opasnost da virus, ukoliko su zaraženi, prenesu na svoje starije, na svoje imunološki kompromitirane ukućane, što je nova dodatna opasnost", ističe Beroš.

Veći broj novozaraženih posljedica većeg broja testiranja

Teško je, tvrdi, sada govoriti o tome hoće li broj novozaraženih sutra, prekosutra narasti do 300, za mjesec dana i do 400, ali i navodi kako su ove veće brojke "sigurno posljedica toga što je učinjeno preko 2300 testiranja, daleko najviše do sada".

"Dakle, s toliko velikim brojem testiranja, za očekivati je da će broj novooboljelih biti nešto veći. Ono što sada moramo i dalje iz dana u dan, iz sata u sat je pratiti situaciju i reagirati", rekao je Beroš.

Pohvalno je govorio o reakcijama zdravstvenog sustava na početku epidemije, kazao je kako je tadašnja strategija polučila dobre rezultate na  početku širenja virusa.

Prvi i val epidemije u rujnu neće imati potpuno iste epidemiološke karakteristike 

"Mnogi se znanstvenici slažu da prvi i sljedeći val koji očekujemo u rujnu neće imati potpuno sve iste epidemiološke karakteristike, prema tome, lako je moguće da ćemo u jednom trenutku odlučiti početi više testirati", naglasio je..

Upitan je li RH sigurna zemlja, budući da su je samo danas Velika Britanija, Njemačka i Slovenija stavile na "crvenu listu", Beroš je odgovorio kako "od naših brojeva novozaraženih ne možemo pobjeći".

Stoga je, ističe, potpuno legitimno da te zemlje vode računa o svojim građanima koji se vraćaju s ljetovanja u RH, o zdravstvenom stanju svojih zemalja, pa i o uvođenju određenih kriterija "koji su granica za uvođenje restriktivnijih mjera".

RH s brojem novozaraženih zadnjih dana dosegnula granice

"Mi smo sa svojim brojevima u posljednjih nekoliko dana dosegnuli neke od granica i one (zemlje) su reagirale tako kako su reagirale. Međutim, naša ideja je bila upozoriti sve i ukazati na to da epidemiološka situacija na području cijele RH nije jednaka, prema tome postoje županije gdje je epidemiološka situacija u zadnjih mjesec dana savršena, a da s druge strane postoje županije kao što su Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska koje pokazuju nešto lošije rezultate", poručio je Beroš.

Stoga kao  "dobar primjer" smatra odluku Njemačke koja je iz žarišta zaraze u RH izdvojila Istarsku i Primorsko-goransku te kontinentalne županije. 

"Za nas je to svakako bolji primjer i čitavo vrijeme u komunikaciji s kolegama ministrima ukazujemo da je to racionalniji pristup, jer ipak nije svejedno ako netko dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije gdje je kumulativna stopa 113, ili iz neke kontinentalne ili Istarske gdje je stopa bitno drugačija. Prema tome, taj različiti pristup po županijama je za nas puno bolji", rekao je.

O tome kako će turisti po povratku u svoje zemlje moći potvrditi gdje su ljetovali u Hrvatskoj, dodao je, nedavno je razgovarao s austrijskim ministrom zdravstva kada je, tvrdi, rekao dase u RH možemo se potruditi i predati dokaz, bilo sustavom e-visitor, bilo putem potvrde turističke zajednice ili nekog računa.

Postoje mogućnosti za turiste kako dokazati gdje su ljetovali u RH

"Prema tome, to su sve mogućnosti kojima netko može dokazati iz koje regije putuje. Austrijanci to nisu uvažili, međutim njemački kolege su bili diferentni u tom smislu pa su nas razvrstali u određene županije, upravo ovisno o broju zaraženih i kumulativnoj stopi", ustvrdio je ministar.

Na žalbe građana, posebno u Zadru, da ne mogu doći do epidemiologa ili si im termini zakazani za tjedan dana od prijave te imamo li dovoljno epidemiologa, kazao je kako je "situacija s epidemiološkom strukom zadovoljavajuća u ovom trenutku",

"Njih ima dovoljno za neke uobičajene aktivnosti, ovih zadnjih šest, sedam mjeseci iznimno su opterećeni i svakodnevno su na terenu. Stoga mi u ekspertnoj skupini, Nacionalnom stožeru i Ministarstvu smo i ovaj tjedna razgovarali kako pomoći struci", naveo je.

Angažirati mlade liječnike, više laborante i sanitarne inženjere

Kao jednu od mogućih pomoći epidemiolozima naveo je angažman mladih liječnika kojima predstoji rad pod nadzorom, kao forma rada koja je zamijenila raniji staž, kako bi ih se uz određeni tečaj educiralo da mogu raditi na terenu i biti ispomoć epidemiolozima.

Isto tako, dodao je, na raspolaganju je su i viši laboranti i sanitarni inženjeri na Zavodu za zapošljavanje, koji se broje u stotinama, a koji također mogu raditi u epidemiološkom timu. "Naravno, ne mogu zamijeniti specijalista epidemiologa", zaključio je ministar zdravstva.