Venecija je možda slavna po Trgu sv. Marka ili Mostu uzdaha no talijanski grad ima još jedan dragulj koji se često previdi - svoju lagunu.

Nekad stanište brojnih vrsta riba i ptica, u laguni je danas zbog ljudskog upletanja znatno porasla slanost vode. Zato se projektom zaštite okoliša želi obnoviti njezina stara slava uvođenjem više slatkovodne vode.

"Ideja je stvoriti okoliš koji je vremenom izgubljen zbog toga što su rijeke skrenute od lagune", kaže voditeljica projekta Rossella Boscolo Brusa za AFP.

Riječni tokovi su skrenuti kako bi se isušile močvare i borilo protiv malarije, kaže Brusa, znanstvenica s Visokog instituta za zaštitu okoliša i istraživanja (Ispra). No, taj je potez imao nepredvidljivu posljedicu.

"To je dovelo do porasta slanih voda i pada broja močvarnih livada, dragocjenih staništa za zaštićene vrste ili vrste koje se komercijalno eksploatira", kaže ona.

U laguni je vrlo tiho i jedini zvuk je od ponekog turističkog broda ili zova ptica močvarnica poput vivaka, šljuka ili čaplji.

Stručnjak Adriano Sfriso sa sveučilišta Ca Foscari u Veneciji kaže da su više od pola lagune bile livade riječnih trski i slane močvare, na površini od oko 17.000 hektara. Gradska četvrt  Cannaregio čak je i dobila ime po talijanskom nazivu za trsku.

Danas je preostalo samo 34 hektara takvih staništa, dodaje on.

Trstike toleriraju ograničenu slanost voda.

No, u unutarnjim dijelovima lagune gdje bi salinitet prema skali trebao biti između 0 i 15, on je 30 što nije daleko od morske vode.

Nazvan "Oživljavanje lagune" projekt je pokrenut 2017. i dovodi riječnu vodu iz rijeke Sile u lagunu.

Iskopanim kanalom, koji je u funkciji od svibnja, regulira se dotok slatkovodnog izvora vode ovisno o potrebama projekta i plimnim valovima.

Barijere su napravljene od biorazgradivih vlakana kokosa i omogućavaju zadržavanje slatke vode u ciljanim područjima gdje se trska treba razmnožiti.

Projektom se želi obnoviti ukupno 20 hektara staništa trski, kaže Sfriso.

Carlo Marchesi i Adriano Croitoru pomno vade trsku pazeći da pritom ne ometaju ptice i potom ih sele par kilometara dalje kako bi se počela stvarati nova staništa trski.

"Obnovit ćemu lagunu da bude onakva kakvu su naši djedovi znali, mnogo bogatija ribom i pticama", kaže Marchesi.

Lokalni ribari i lovci također su uključeni u napore da se transplantiraju morske trave što će ubrzati povratak drugih vodenih biljaka.

"Laguna je naš život i naš svijet", kaže Massimo Parravicini, voditelj amaterskog udruženja ribara i lovaca.

"Ako je sačuvamo moći ćemo uživati u njoj koliko god možemo i potom je prepustiti našim sinovima", kaže 58-godišnjak koji redovito volontira u tom projektu koji opisuje kao presudan za ekosustav.

Salinitet lagune se redovito prati kao i kvalitetu vode, vegetaciju i životinjski svijet.

Mrežama se love vrste kako bi se prebrojale.

Neke su poput glavoča travaša zaštićene dok su druge poput deverike, lista, cipla ili brancina važni za izlov u ograničenim količinama, kaže Luca Scapin, znanstvenik sa sveučilišta Ca Foscari.

Projektom koji se odvija uz potporu Europske komisije također se želi privući ptice poput crvene čaplje.