Ronilački centri oslobođeni su plaćanja ovogodišnje naknade (koncesije) za podvodna kulturna dobra, zbog krize uzrokovane epidemijom koronavirusa, a iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u subotu pozdravljaju takvu odluku Ministarstva kulture.

Zajednica je krajem lipnja zatražila oslobođenje od plaćanja koncesije zbog krize uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19 pa je Ministarstvo izmijenilo Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH u područjima gdje se nalaze kulturna dobra, a prema kojemu su ronilačkim centrima lani izdana rješenja na pet godina za obavljanje podvodnih aktivnosti u zaštićenim područjima.

“Ovogodišnja situacija je naravno specifična i nikad prije viđena. Rezultati će sigurno biti manji, očekujemo pad od minimalno 50 posto, ali dobra stvar je što se ipak radi“, rekao je predsjednik Zajednice ronilačkog turizma HGK Vedran Dorušić i dodaje kako su koronakrizom najviše pogođeni ronilački centri na jugu zemlje jer ovise o gostima koji stižu zrakoplovima, kojih sada nema ili ih je jako malo.

Dorušić korona krizu vidi i kao priliku da se mnoge stvari pojednostave i time poboljša poslovanje ronilačkih centara pa navodi da bi trebalo ukinuti niz, roniocima besmislenih zanimanja i stručnih ispita koji postoje samo u Hrvatskoj, a samo poskupljuju rad i onemogućavaju zapošljavanje stranih studenata u hrvatskim ronilačkim centrima, nužnima zbog znanja jezika i zbog sezonalnosti posla.

Uvođenje No Take zona kao prilika?

Predsjednik Zajednice predlaže i uvođenje No Take zona koje bi privukle one goste koji sad idu u Italiju, Francusku i destinacije koje imaju takve zone. Riječ je o posebnom obliku zaštite kojim se u potpunosti zabranjuje bilo kakva eksploatacija podmorja zbog zaštite ekosustava i kulturnih dobara, a pokazale su se odličnim u očuvanju bioraznolikosti, ali i razvoju gospodarstva.

Uz to, važnim smatra i olakšavanje postupka i pomoć pri potapanju starih i isluženih brodova te otvaranje povijesnih zabranjenih zona, koje sada propadaju i ne privređuju Hrvatskoj ništa, nego se na njih troši novac iz državnog proračuna. Dorušić smatra da bismo samo s tih nekoliko poteza izbili na vrh ronilačkog turizma u Europi.

Prema posljednjem istraživanju Tomas Instituta za turizam ronjenje je motiv za dolazak u Hrvatsku za više od 6% ispitanika, dok prilikom odabira aktivnosti za vrijeme boravka 16,3% gostiju bira ronjenje.

Najviše ih je u skupini do 29 godina, njih 20%. Prema podacima jedne od vodećih svjetskih organizacija u ronjenju Padi, tijekom posljednjih 20 godina svake godine certificiraju preko 900 tisuća novih ronilaca. Jedna od vodećih destinacija za ronjenje u svijetu je Egipat, kojemu ronilačka atrakcija i olupina potopljenog broda SS Thistlegorm donosi više prihoda od piramida u Gizi.