Znamo li mi uopće što radimo i kako se nosimo s epidemijom Covida-19? Zna li znanost danas više nego jučer ili svi skupa još tapkamo u mraku i izluđujemo jedni druge kontradiktornim informacijama ili je možda došlo vrijeme da se pomirimo da se Covida-19 nećemo tako skoro riješiti i da ćemo s njim još dugo živjeti?

Gost RTL Direkta bio je član Vladinog znanstvenog savjeta, mikrobiolog Gordan Lauc.

Za razliku od gostovanja prije mjesec dana, Lauc je ovaj put imao masku.

"Moja maska štiti vas. Prije mjesec dana bilo je vrlo malo pozitivnih i vjerojatnost da sam ja zaražen je bila mala. Danas smo s nula došli na stotinjak na dan, a ne znamo koliko je stvarno zaraženih. Vjerojatnost da je netko zaražen, a možda i ja, sada je veća", objasnio je Lauc te dodao:

"Ne možemo eliminirati ovaj virus. On je tu i on će ostati. Vjerojatno će se jako puno ljudi zaraziti, možda ćemo se svi zaraziti. Bitno je da se to ne dogodi u kratkom vremenskom periodu. Mi sad s maskama pokušavamo usporiti brzinu širenja virusa."

Još donedavno mnogi su hrvatski stručnjaci, pa i oni iz Stožera, govorili kako maske nisu potrebne.

"Meni je teško braniti taj stav jer sam od veljače savjetovao koristiti masku, to je princip kako se Japan zaštitio. Jedan od argumenata u raspravi je tada bio da masaka u tom trneutku nije bilo pa je politika bila zaštititi zdravstvene radnike. Mislim da je bilo krivo komunicirano u tom trenutku", kaže Lauc.

Svima nam je obaveza u trenutku kad smo u blizini drugih ljudi staviti masku

Komentirao je i serološka istraživanja prema kojima 2,4 posto populacije (oko 100.000 ljudi) u Hrvatskoj ima razvijena antitijela.

"To je podatak iz travnja i on je u skladu s onim što očekujemo. Prema onome što smo vidjeli u drugim zemljama, najizloženije imaju do 8 posto, gradovi poput New Yorka 30 posto. Hrv je na vrijeme zaustavila pandemiju i ona je na dva do tri posto. Tih 100.000 je razvilo protutijela, a ne razvijaju ih svi. Sad je to sigurno više, ali moram dati ogradu, ne znam koliko je onih 1000 analiziranih reprezentativno. Ako je uzorak malo krivo uzet to je velika razlika", rekao je Lauc.

Što onda znači svakodnevno brojanje novozaraženih?

"Na taj način možemo vidjeti promjenu trenda. Mislim da je u ovom trenutku važnije brojati koliko je teško bolesnih ljudi, a ne koliko je zaraženih. Mislim da je troje-četvero na respiratoru, a stotinjak je hospitaliziranih. Nemamo puno teško bolesnih. Testiranjiam pokušavamo vidjeti kako se kreće epidemija. Ono što smo sad naučili je da je došlo do velikog proasta i zbog toga su donesene mjere koje su u biti blage. Ne mogu shvatiti zašto postiji toliki broj ljudi koji se protive maskama. Inkomodira me samo malo, a vas može spasiti, odgovorio je Lauc. Svima nam je obaveza u trenutku kad smo u blizini drugih ljudi staviti masku", odgovorio je Lauc te dodao: "Ako pričamo o maskama, držanju distanci i nemanju velikih zabava, mislim da to nije veliko opterećenje za društvo. Moramo se naviknuti da smo mi u ratu. Mi smo u ratu s virusom".

Nitko ne zna koliko će sve ovo trajati

Koliko će trajati ta neizvjesnot u ovom trenutku nitko ne zna, kaže Lauc.

"Sigurno do sljedećeg proljeća, možda i duže. Koja je strategija najbolja, to još uvijek nitko ne zna. Ako će Šveđani postići kolektivni imunitet, što nitko trenutno ne vjeruje, ali možda hoće, onda će se se njihov model pokazati kao najbolji. Ako se pokaže ono što sadašnja istraživanja pokazuju, da imunitet traje relativno kratko i ti Šveđani koji su oboljeli na proljeće ponovno obole na jesen, onda im je model kriv", rekao je Lauc.

Nažalost, ne znamo ni hoće li cjepivo pomoći. "Cjepivo dugo čekamo baš da vidimo hoće li raditi ili ne. Neka istraživanja pokazuju da većina antitijela koja mi radimo kad se razbolimo napadaju krivu stranu virusa. Možda pomoću cjepiva uspijemo napraviti protutijela koja će napasti pravu stranu. To je ono što je teško. No uz trud koji se ulaže, možda ćemo na proljeće imati dobro cjepivo", zaključio je Lauc.