U Hrvatskoj je ukupno tijekom tri proljetna mjeseca (ožujka, travnja i svibnja) preminulo manje osoba nego u istom razdoblju u prethodne četiri godine, pokazuju to preliminarni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), piše u utorak Jutarnji list.

Iako preliminarni, ti su podaci iznenađujući jer su mnoge zemlje Europe upravo tijekom proljeća zabilježile dramatičan rast smrtnosti koji se povezuje s pandemijom koronavirusa.

Tako bi broj umrlih od Covida-19 mogao biti i 60 posto veći nego što govore službeni podaci, pokazala je analiza Financial Timesa o žrtvama prvog pandemijskog vala provedena u 14 zemalja.

U svim analiziranim zemljama, osim Danske, broj smrtnih slučajeva znatno je veći od službenog broja smrti od koronavirusa. Očekivano, najizraženiji višak smrtnosti bilježe europske zemlje koje su bile najpogođenije tijekom prvog pandemijskog vala, poput Belgije, Italije, Francuske, Španjolske i Velike Britanije.

Što se tiče Hrvatske, situacija je, barem prema preliminarnim podacima DZS-a, drukčija. U ožujku, prvom mjesecu u kojem nas je pogodila pandemija koronavirusa SARSCoV-2 (prvi slučaj kod nas zabilježen je 25. veljače), u Hrvatskoj je preminuo 4401 stanovnik, odnosno 58 više nego u isto vrijeme 2019. godine.

U travnju, kad je u Hrvatskoj bio vrhunac prvog pandemijskog pala, preminula su 4762 stanovnika, odnosno 284 više nego u travnju 2019. godine kad je kod nas umrlo 4478 ljudi. Najviše iznenađuje preliminarni podatak iz svibnja ove godine kada je DZS zabilježio 3851 smrtni slučaj u našoj zemlji, odnosno 456 manje nego u svibnju prošle godine, donosi Jutarnji list.