Turistička aktivnost stanovništva Republike Hrvatske statističko je istraživanje (procjena na temelju uzorka) koje od 2015. godine (prvi podaci se odnose na 2014. godinu) objavljuje Državni zavod za statistiku, a prikazuje podatke na razini cijele jedne godine.

Rezultati takvoga istraživanja daju prikaz turističkih preferencija stanovništva Hrvatske jer podaci pokazuju motive putovanja (primjerice posjet rodbini i prijateljima, odmor), ali i razloge neodlaska na privatna višednevna putovanja. Takvi podaci, među ostalim, mogu poslužiti kao temelj za izradu strategije poslovanja poduzetnika koji se bavi turističkom djelatnošću.

Prema spomenutom istraživanju DZS-a za 2019. godinu, koje je objavljeno danas i sadrži privremene podatke, oko 56% ukupnoga broja stanovnika Hrvatske (dobne skupine 15 i više godina) koji su bili na privatnim višednevnim putovanjima (1.876.420 ljudi), putovali su samo u Hrvatskoj, oko 19% samo u inozemstvo, a oko 25% u Hrvatskoj i inozemstvu. To znači da postoji znatan segment stanovništva Hrvatske koji je svoja financijska sredstva trošio u inozemstvu. Pritom se u inozemstvo najviše putovalo u Bosnu i Hercegovinu (22,4%), Njemačku (12,6%) i Italiju (10,2%).

Najčešći su motivi za odlazak na privatno višednevno putovanje bili posjet rodbini i prijateljima (32,7%), odmor na moru (30,2%) te razgledavanje grada, izleti, kultura i zabava (12,1%). Spomenute tri kategorije motiva putovanja iste su kao i za 2018. godinu, izuzev toga što je tada odmor na moru bio vodeći motiv (31,2%), a posjet rodbini i prijateljima (30,6%) bio je drugi motiv.

Zbog širenja koronavirusa, odnosno poduzetih mjera u borbi protiv širenja toga virusa, u ovoj se godini bilježi velik pad broja turističkih noćenja, s time da je dinamika pada znatno brža kod inozemnih (-84,2% u prvih pet mjeseci prema podacima iz sustava eVisitor koje je objavila HTZ) nego kod domaćih turista (-28%). Takvim je kretanjima došlo do znatne promjene u strukturi turističkih noćenja. Tako su u prvih pet mjeseci 2020. godine inozemni turisti ostvarili 53%, a domaći turisti 47% ukupnih turističkih noćenja, dok su prethodnih godina u promatranom razdoblju inozemni turisti činili nešto više od 80% ukupnih noćenja.

Tako je u promatranom razdoblju ove godine prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti zabilježen tako nizak postotak noćenja inozemnih, odnosno visok postotak noćenja domaćih turista, što navodi na zaključak da će ove godine poslovanje poduzetnika u turizmu više biti okrenuto domaćim turistima nego što je to bio slučaj prije.