Koristi pristupanja Europskoj monetarnoj uniji za hrvatske gospodarstvenike već su više puta pobrojane

Europska je središnja banka (ESB) danas objavila sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka (Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steirmarkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka) koje čine 79% ukupne imovine svih hrvatskih banaka. Procjena je provedena na zahtjev Hrvatske narodne banke radi uspostave bliske suradnje s ESB-om, a u procesu pridruživanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II). U procjeni navedenih hrvatskih banaka, koja je obuhvaćala pregled kvalitete imovine i testiranje otpornosti na stres, ESB je utvrdila da ni jedna od navedenih banaka nema kapitalnih nedostataka, javili su danas iz Hrvatske narodne banke.

Iz HGK podsjećaju da su hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka 4. srpnja prošle godine uputile pismo namjere Europskoj središnjoj banci u kojemu su izrazili „čvrstu namjeru ulaska u ERM II, i konačno uvođenja eura kada se ocijeni da su kriteriji konvergencije u skladu s člankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ispunjeni.“ Ujedno je tada preuzeta obveza da se prije ulaska u ERM II provede više ranije preuzetih obveza u područjima politika koje su od visokog značaja za neometani prijelaz i sudjelovanje u mehanizmu ERM II. Između ostalih, jedna od obveza bila je i „dodatno osnažiti nadzor banaka uspostavljanjem bliske suradnje s ESB-om i provođenjem nužnih priprema u skladu s propisanim postupcima“.

Potvrda stabilnosti i kvalitete hrvatskoga bankovnoga sustava

Iz HGK poruču da se to odnosi na aktivnosti za izvršavanje sveobuhvatnog ocjenjivanja, kao i na pravne prilagodbe kako bi se osiguralo sudjelovanje i dobro funkcioniranje Republike Hrvatske u Bankovnoj uniji. Pismo zahtjeva za uspostavu bliske suradnje s ESB-om poslano je 27. svibnja 2019. godine. 

Današnja objava ECB-a znači korak bliže ulasku Hrvatske u Bankovnu uniju i ERM II, ali i potvrdu stabilnosti i kvalitete hrvatskoga bankovnoga sustava, što je i značajna potvrda za naše članice iz bankovnoga sektora, ali i za cijelo gospodarstvo. Ujedno znači da se dosadašnji tijek procesa pristupanja eurozoni odvija prema planiranome te da možemo očekivati najkraći mogući rok ulaska Hrvatske u eurozonu odnosno 2023. godine, ističu iz HGK.

Koristi pristupanja Europskoj monetarnoj uniji za hrvatske gospodarstvenike već su više puta pobrojane, a najbolji primjer koliko je povoljnije biti dijelom eurozone aktualna je izvanredna situacija koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa. Naime, da je Hrvatska sada u eurozoni, imala bi pristup financiranju u kriznim situacijama putem ESM-a (European Stability Mechanism) i pristup likvidnosti putem Europske centralne banke, hrvatska središnja banka ne bi morala financirati održanje stabilnosti tečaja kune i eura, Hrvatska bi imala viši kreditni rejting zbog pripadnosti eurozoni, kao i veću mogućnost i opseg financiranja na tržištu kapitala, poručili su iz Hrvatske gospodarske komore.