Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u gotovo šest godina, što je posljedica slabljenja potrošnje te pada izvoza i uvoza pod negativnim utjecajem koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od trećeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,2 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Usporen rast investicija u fiksni kapital

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je najniža stopa rasta u posljednje četiri godine.

Izvoz roba i usluga pao je, pak, u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U prvom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je pod udarom koronakrize za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

U drugom tromjesečju slijedi oštar pad gospodarstva

Rast BDP-a u prvom tromjesečju bit će posljednji uoči duboke recesije.

„Već u drugoj polovici ožujka, ali i u travnju svi visokofrekventni pokazatelji pokazuju izrazito nepovoljna kretanja. Snažno pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača, uz obustavljanje gospodarskih aktivnosti na gotovo dva mjeseca, imat će snažne ekonomske posljedice na gotovo sve djelatnosti“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Procjenjuju da bi u drugom kvartalu pad gospodarstva mogao iznositi između 20 i 25 posto na godišnjoj razini.

 „Turistička predsezona je izgubljena, dok su procjene glavne sezone, koja u našem osnovnom scenariju predviđa gubitak od 60 do 70 posto turističkih prihoda, uvelike neizvjesne. Uz to, pravi učinak na tržištu rada vidjet će se nakon isteka Vladinih potpora“, smatraju analitičari RBA.

BDP će ponajviše biti pod pritiskom zbog pada osobne potrošnje, rasta nezaposlenosti, pada zaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka.

Rekordan pad potrošnje u maloprodaji u travnju

Na pad potrošnje ukazuje podatak DZS-a, objavljen u petak, da je promet u trgovini na malo u travnju potonuo rekordnih 25,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Pod udarom koronakrize ponajviše je turizam. Prema podacima eVisitora, u Hrvatskoj je u travnju bilo samo 9.500 turista, 99 posto manje nego godinu dana prije, dok je broj noćenja pao za 88 posto, na 392.000.

„Hrvatska u drugom tromjesečju godine ostvaruje barem petinu turističkih noćenja i prihoda od turizma, dok se na treće tromjesečje, odnosno glavnu turističku sezonu odonosi čak 70 posto ukupnih noćenja i prihoda“, navode analitičari RBA.

Upozoravaju da su europske države, posebice Njemačka, Slovenija, Italija i Austrija, najvažnija emitivna tržišta i sva su teško zahvaćena negativnim ekonomskim kretanjima.

U cijeloj ovoj godini analitičari RBA očekuju pad gospodarstva za 8,5 posto. Bio bi to veći pad nego 2009. godine, kada je na početku financijske krize gospodarstvo potonulo dosad rekordnih 7,4 posto.

Početak oporavka gospodarstva u osnovnom scenariju analitičari RBA očekuju tek prema kraju godine.

„Ipak, prema našim očekivanjima, oporavak neće biti ni brz ni snažan, obzirom na snažan negativan utjecaj krize i na realni sektor i na očekivanja koja utječu i na potrošnju i na investicije. Stoga  ostajemo pri procjeni da će realni rast u 2021. biti 3 posto“, zaključuju analitičari RBA.