Ne vole školu, češće od prosjeka žive s oba roditelja, ali i češće puše te priznaju da su bili pijani nekoliko puta. Oni su hrvatski učenici tinejdžerske dobi.

Tako je zaključilo međunarodno istraživanje u kojem je sudjelovalo 45 zemalja. Raste rizik u mentalnom zdravlju, a sve je i više onih s prekomjernom tjelesnom masom.

Školske klupe prazne su već danima, ali ako je suditi prema odgovorima - nikome ne nedostaju. Hrvatska je na posljednjem mjestu - učenici uopće ne vole školu.

"Volim školu više zbog društva nego zbog učenja i sada dok traje ova online nastava mi je nekako zbunjujuće i novo i mislim da je tako mojim prijateljima", kaže učenik Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci Mirko Šoštarić. 

Prije 6 godina samo su Estonci manje voljeli školu, sad su ih Hrvati pretekli.

Trinaestogodišnjaci su 11. po konzumiranju alkohola tijekom života, a 12. po ispijanju u mjesec dana. Priznanje da su bili pijani dva ili više puta - hrvatske učenike dovelo je do 13.og mjesta. Što se tiče pušenja, 15-godišnjaci su na iznimno visokom četvrtom mjestu. 

"Taj podatak govori o onima koji trenutno puše i nekako je zabrinjavajući. Dakle neko poboljšanje u odnosu na 2014-tu, ali ne nešto s čim bismo mogli biti jako zadovoljni. Izrazito pridonosi smanjenu pušenja i pijenja kod mladih nedostupnost alkohola i cigareta i ta nedostupnost se formira kroz povećanje cijene, kroz zabranu prodaje, zabranu konzumiranja", ističe zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin. 

Spolno su aktivniji nego u prošlom istraživanju

Na svjetskoj razini, subjektivno mentalno zdravlje učenika je lošije. Učenici 7. razreda prijavili su maltretiranje vršnjaka i stavili Hrvatsku na 10. mjesto. Osmi su kad je riječ o slanju zlobnih poruka, mailova ili pak objava. 

Uz mentalno zdravlje, važno je i fizičko. 

"Naravno da je vježbanje važno iako ja ne vježbam koliko bi trebao, uvijek izaberem raditi nešto drugo, a moji vršnjaci neki od njih i piju i puše, ali znam i ljude koji ništa drugo ne konzumiraju", kaže učenik srednje škole iz Rijeke Mirko Šoštarić. 

"Prehrana bi nam trebala biti što zdravija i sa više voća i povrća kako bi unosili što više  vitamina kako bi imali što jači imunitet", dodaje  učenik OŠ Antuna Gustava Matoša u Čačincima Noa Pleša. 

Generacija ovog učenika ne voli ni voće. Petnaestogodišnjaci su među deset zemalja po konzumaciji voća, što se tiče povrća – najgori su. Hrvatska je osma zemlja po redu kod učenika 7. razreda koji imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.

Spolno su aktivniji nego u prošlom istraživanju, ali ne koriste zaštitu. 

"Generalno smo što se tiče naših najzanimljivijih podataka; pušenje, alkohol i prehrana nekako smo bili najgori 2010. godine otada mi imamo nekakvo poboljšanje, ali ne dovoljno", kaže zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin. 

Istraživanje koje se provodi u 45 zemalja pokazalo je i da su hrvatski učenici zadovoljniji životom i da su među pet zemalja u kojima učenici žive s oba roditelja.