Ako se ovog ljeta uopće pojavi mogućnost da Hrvati ljetuju u nekom hotelu na obali - što u njemu uopće mogu očekivati i kako će naša ljetovanja u bližoj budućnosti izgledati?

Ponajviše će se o ovom pitanju u nekom trenutku izjasniti epidemiolozi, no prije nego što se to dogodi, turistička struka već je razradila neke svoje prijedloge i scenarije, a među prvima su ih na uvid dobili novinari Jutarnjeg lista.

Bez buffeta

Dapače, otkrili su nam ih na prvom virtualnom okruglom stolu koji je redakcija sa stručnjacima održala putem popularne aplikacije Zoom, i to u sklopu projekta Restart, kroz koji će Jutarnji list promišljati o životu nakon pandemije.

Okruglom stolu pridružila se direktorica klastera zagrebačkih Hilton hotela Josipa Jutt Ferlan, sugovornik je bio i direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, a ugostili smo i ministra turizma Garija Cappellija, kao i direktora glavnog ureda HTZ-a Kristjana Staničića.

“Pripremili smo materijale za hotele, iako će zadnju riječ u organizaciji posla, naravno, imati liječnička struka”, kazao je direktor HUT-a Ostojić, pojasnivši da su, u epidemiološkom smislu, najkritičnije točke u hotelskom poslovanju restorani.

U tom smislu, putnike u skorijoj budućnosti čeka konfekcioniranje hrane, praksa koja pretpostavlja da će većina hrane, barem ona za koju je to moguće, poput salata iz salatnih barova, kroasana, peciva i ostaloga, biti unaprijed pakirana kako bi se spriječila mogućnost zaraze.

“Buffeta u onom klasičnom smislu više vjerojatno neće biti, već će se koristiti model pripremanja hrane za poznatu osobu, a predlaže se i eliminacija onih klasičnih jelovnika koje su gosti nekad davno listali cijelo ljeto te uvođenje jednokratnih cjenika koji će se štampati svakoga dana.

Room service

Također, u posljednje vrijeme sve se češće govori o modelu usluživanja hrane u sobama kroz room service, što za nas nije najbolja opcija, kako zbog troškovne strane, tako i zbog sigurnosti osoblja”, rekao je Ostojić, napomenuvši da će hotelijeri najviše pažnje morati pridati rasporedu sjedenja gostiju u hotelskim restoranima te na terasama.

“Kad nam epidemiolozi kažu koje pretpostavke moramo ostvariti da se uspostavi socijalna distanca, mi ćemo po tim uputama i okvirima posložiti stolove i stolce te vidjeti koliko restoran istovremeno može primiti ljudi. Ako površina dozvoljava da svi gosti sjednu odjednom, što je rijetkost, provest ćemo takvo rješenje, no ako to neće ići, organizirat ćemo dvije ili tri smjene sjedenja za goste, s time da će se restorani u međuvremenu morati dezinficirati”, pojašnjava Ostojić.

Na izmjenu načina poslovanja spremni su i u Hiltonu, pa je tako Jutt Ferlan najavila da kompanija ima već dobro razrađene prijedloge mjera koje će usuglasiti s uputama epidemiologa.

“Razradili smo model prema kojemu će gosti moći birati između opcije posluge jela i pića u sobi ili konzumacije u restoranu, a poticat ćemo i konzumaciju pića iz mini bara, što mislim da bi u konačnici moglo dovesti do njegove revitalizacije, s obzirom na to da se mini bar u hotelima sve manje koristi. Dizala će za korištenje biti podijeljena po parnim i neparnim sobama, kako bismo maksimalno smanjili miješanje gostiju, a hrana izložena u buffetu morat će biti pakirana”, ispričala je Jutt Ferlan, dodavši kako je Hilton kao brend već propisao vrstu i način postavljanja pleksiglasa kojima će biti zaštićeni gosti i radnici na recepciji, u barovima i slično.

U neslužbenom djelu razgovora sugovornici su se složili da će za provedbu mjera biti nužno implementirati beskontaktni check-in, u kojem će gost moći izbjeći fizički dolazak na recepciju i komunikaciju s recepcionerom, no za to će, kažu, biti potrebno izmijeniti neke od postojećih pravilnika koji trenutačno propisuju da se gost u hotel - mora fizički prijaviti.

Prilagodba

Hotelijeri će, dakle, opstati ako se na vrijeme prilagode novim pravilima, a Jutt Ferlan ističe kako mnoge od tih promjena za hotelijere neće predstavljati veliko financijsko opterećenje, ali će hotelijeri morati naučiti živjeti i raditi s virusom.

Ministar turizma Gari Cappelli otkrio je da je u ovom trenutku od ukupno 480.000 osoba koje se nalaze na državnim potporama u iznosu od 4000 kuna neto, njih čak 60.000 iz ugostiteljstva i turizma, a procjena je da je sektor kroz otkaze ostao bez između 10 i 11 posto radnika.

Istaknuo je da je HTZ počeo reagirati na cijelu situaciju još prije dva mjeseca, kad su uobičajene aktivnosti stavljene u mirovanje, i primati preuzete aktivnosti na društvenim mrežama.

Uobičajeni komunikacijski koncept “Croatia full of life” preobličen je u koncept “Croatia full of memories” te “Croatia full of love”, s namjerom pobuđivanja empatije prema našoj destinaciji.

'S Dostalovom ću razmijeniti ideje'

Ministar je, između ostaloga, komentirao i inicijativu čeških turoperatera, koji su proteklih dana među prvima izrazili želju da se otvore granice te da se zdravim Česima omogući ljetovanje na Jadranu. “Puno se, izgleda, očekuje te se u medijima razgovara o toj češkoj inicijativi. Stupio sam u komunikaciju s češkom ministricom Klarom Dostalovom, dogovorili smo se što tko od nas treba pripremiti, a sljedeći ćemo tjedan te pripreme i razmijeniti. Nakon toga ćemo u razgovoru s epidemiolozima vidjeti što možemo omogućiti te može li se to primijeniti u nekom bilateralnom sporazumu”, kazao je ministar Cappelli.

Direktor glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić pojasnio je koliko je uopće realno očekivati da će se inicijative, poput one čeških turoperatera, uopće ostvariti.

“Realnost čeških, kao i svih ostalih inicijativa s naših emitivnih tržišta jednaka je realnosti da se pandemija stavi pod kontrolu te da se stanu ublažavati mjere i otvore granice. To je preduvjet da bilo tko izvan Hrvatske dođe u našu zemlju i u tom smislu ćemo zajedno s Ministarstvom pripremati određene aktivnosti kada se za njih steknu uvjeti”, rekao je Staničić.