U ovoj fazi će biti ‘anonimni’ uzorci, odnosno znat će se samo spol osobe, godine i boluje li od neke bolesti ili je potpuno zdrava

Svi građani koji su od prošle srijede izvadili krv zbog kontrolnih ili nekih drugih pregleda, nevezanih za zarazu Covid-19, potencijalni su kandidati za provođenje velike studije koja će pokazati koliko je duboko koronavirus ušao u populaciju.

"U prvoj fazi nasumice će se izabrati 1100 uzoraka krvi, koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo diljem zemlje. Obavijestili smo laboratorije da od srijede čuvaju uzorke. Prikupljanje će trajati 10-ak dana, a do tad očekujemo da će stići 1100 ELISA testova kojima ćemo utvrditi koliko ljudi ima antitijela, tj. koliko ih je, ne znajući za to, bilo u kontaktu s virusom", rekao je za Jutarnji list Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u čijoj će se ustanovi provoditi testiranja.

U ovoj fazi, rekao je, to će biti ‘anonimni’ uzorci, odnosno znat će se samo spol osobe, godine i boluje li od neke bolesti ili je potpuno zdrava. Želi se vidjeti koliko je zapravo ljudi preboljelo virus asimptomatski.

Ovakva studija radi se iz dva razloga. Prvo je, pojašnjava Capak, da vidimo koliko imamo asimptomatskih slučajeva, odnosno koliko je osoba preboljelo virus, a da to ne zna. Drugi razlog je da se vidi koliko je antitijela razvijeno. Naime, moći će se pratiti koliko dugo traje imunost na bolest kroz vrijeme, što je trenutačno nepoznanica.

 Asimptomatski slučajevi su i pozitivna i negativna informacija. Pozitivno je utoliko da će se prokužiti veći broj građana, što je na tragu stvaranja eventualne kolektivne imunosti, ali s druge strane, nas epidemiologe, to zabrinjava jer se na taj način virus može nekontrolirano proširiti - pojašnjava Capak.

"Što se tiče same procedure, naručeni su restlovi seruma, odnosno ono što je ostalo od laboratorija nakon što je napravljena krvna slika. Uvijek ostane nešto uzorka, a to se inače baci nakon nekog vremena. Sad će se to iskoristiti. Do sad smo već radili neke uzorke i točnost je velika, više od 90 posto. Dakle, ti ELISA testovi uz antitijela vežu enzim koji ima boju koja pokazuje da osoba ima IGG antitijela. To bi bilo laičko objašnjenje", govori Capak.

Što se tiče nekog konkretnog zaključka, tih 1100 uzoraka neće biti dovoljno. Trebali bi imati oko osam tisuća uzoraka, što je sljedeći korak.

Naime, nakon ovog testnog analiziranja, kreće se u veliku studiju, koja bi trebala obuhvatiti oko 20 tisuća ili čak 30 tisuća ljudi.

"Projekt smo već prijavili Hrvatskoj zakladi za znanost. Tu govorimo o između 20 i 30 tisuća ljudi. Tad ćemo obavijestiti ljude, odnosno dat ćemo upitnik kad vade krv, može li se koristiti njihova krv. Oni će nam trebati za daljnja istraživanja, odnosno da ih pratimo kako bismo ustanovili koliko traje imunost", rekao je Capak za Jutarnji list.

Dio istraživanja radit će se i u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, gdje će se pokušati ustanoviti stanje među liječnicima i medicinskim sestrama. Također, postoji intencija da se isto napravi i u domovima za starije i nemoćne.

"Takve podatke nam je jako važno znati, jer imamo dosta slučajeva, pogotovo iz domova za starije, gdje smo testirali kompletno osoblje i dobar dio njih se pokazao pozitivnim, a da nema ni jedan simptom koji bi ukazivao na bolest", zaključio je Capak.

Dosadašnji pokazatelji istraživanja iz drugih zemalja pokazuju da je broj oboljelih koji su bolest prehodali, a da to nisu znali bitno veći od onih brojeva koje službeno dobivamo na dnevnoj razini. Kad se bude dublje ušlo u analizu, znat će se i koliko je zapravo teških slučajeva u odnosu na broj oboljelih i kolika je zapravo smrtnost.