Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić najavio je da će na sutrašnjoj sjednici vlade biti predstavljene uštede i preraspodjele u državnom proračunu za nužne svrhe.

Po pitanju rashodne strane proračuna s mjerama štednje i racionalizacije već se krenulo, a na sutrašnjoj sjednici vlade će se izvršiti jedna vrsta preraspodjele, najavio je Marić u razgovoru za N1 televiziju. 

"Preraspodjele i uštede koje će sutra biti predstavljene će biti samo prvi krug (...) Možemo računati da one tradicionalne stavke za koje u ovom trenutku smatramo da ne trebaju i u ovim okolnostima nisu prioritet, trebaju biti stavljene sa strane, a sredstva s njih raspodijeljena na nužne svrhe i namjene", izjavio je ministar financija. 

Vlada je, naime, u prvom paketu mjera pomoći gospodarstvu u ožujku predložila, a Sabor potom prihvatio izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna za ovu godinu, kojima je omogućena preraspodjela proračunskih sredstava bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa.

Marić je ponovio kako je potreba za financiranje odnosno izvršenje proračuna i iduća tri mjeseca dosta visoka pa tako i rashodna strana mora dati svoj doprinos.

Napominje da je mjesečno za funkcioniranje rashodne strane proračuna potrebno od 13 do 15 milijardi kuna, od čega samo na mirovine otpada 3,5 milijardi.

Upitan nije li neminovno rezanje plaća u javnom sektoru, ponovio je da će se voditi dijalog sa socijalnim partnerima.

"Ima tu nekoliko prijedloga s kojima ćemo doći, no moramo se svi skupa strpjeti kada dođe do dijaloga", izjavio je Marić.

Najavio je i da će danas potpisati pravilnik koji regulira cjelokupni porezni segment iz travanjskog paketa mjera, od potpunog i djelomičnog oslobođenja od poreznih davanja do dijela koji se odnosi na naplatu PDV-a po naplaćenom računu, a taj će pravilnik stupiti na snagu sutra.

Potvrdio je da se radi i na trećem paketu mjera, no nije iznio konkretne detalje.

Kaže da se mora razmišljati o tome što će se događati "prvi dan nakon", pri čemu apostrofira da će domaća potražnja biti glavni generator gospodarske aktivnosti.

"Moramo se fokusirati na nas same, na domaću potražnju kao takvu", kaže Marić.

Otkad su nastupile restriktivne mjere zbog koronavirusa, Marić napominje da je vrijednost izdanih fiskaliziranih računa pala više od 40 posto, pri čemu u ugostiteljstvu i turizmu do čak i 90 posto.

Kaže da je situacija s prihodne strane proračuna trenutno još pod kontrolom, no u travnju, svibnju i lipnju se očekuje "značajnija refleksija" iznesenih podataka o fiskalizaciji na punjenje proračuna.

Odgovor na krizu adekvatan

Marić smatra da je odgovor države na situaciju bio adekvatan, a ne slaže se s konstatacijom da je izgubljeno vrijeme, čega je u konačnici primjer sama EU, gdje unatoč najavama određenih instrumenata, ništa još nije stupilo na snagu.

Izjavio je i da su rijetke zemlje na razini EU-a koje su se odlučile na mjeru djelomičnog ili potpunog oslobođenje poreznih davanja.

Između ostalog napominje i da je noćas istekao rok za prijavu potpora za isplatu plaća za ožujak, čime je obuhvaćeno 94 tisuće poslodavaca, odnosno ukupno 550 tisuća zaposlenih.

Porezna uprava je, pak, do sada je pak zaprimila oko 82 tisuća zahtjeva u vezi poreznih davanja, od čega ih je više od 70 posto već obrađeno.

Izvijestio je i da je zaživio portal "Mjere" Financijske agencije (Fina), gdje se na jedinstvenom mjestu fizičke i pravne osobe javljaju sa zahtjevima za moratorij ili reprogram kredita, kao i za nova likvidna sredstva.

Do sada je zaprimljeno oko tri tisuće zahtjeva, pri čemu zahtjevi za financiranje obrtnih sredstava dosežu razinu od oko dvije milijarde kuna, kazao je Marić.

Fokus na domaćim izvorima financiranja

Upitan na koji način će se nadomjestiti proračunska "rupa" te financirati mjere Vlade za pomoć gospodarstvu zbog posljedica koronavirusa, Marić je kazao da proračun mora pokazati svoju snagu da bi odgovorio na izazove za funkcioniranje države.

Ponavlja da u ovim okolnostima ništa nije lako, no mehanizmi postoje, pri čemu ističe da se potrebe države za funkcioniranje u iduća tri mjeseca, to jest ukupni rashodi i izdaci, procjenjuju na 65 do 70 milijardi kuna.

Kada je u pitanju financiranje odnosno zaduživanje, napominje da je trenutni fokus na domaćem tržištu, no paralelno se poduzimaju i aktivnosti za iskorak na međunarodna tržišta, što osim financijskih tržišta, uključuje i partnerske financijske institucije, poput Europske investicijske banke (EIB) i Svjetske banke.

"Za prvu ruku na domaćem tržištu trebamo tražiti izvore financiranja, a to je već i u nekoj fazi konkretizacije, no niz koraka je još ispred nas", izjavio je Marić.

Dodaje da to uključuje apsolutnu koordinaciju svih, pa tako i HNB-a, komercijalnih banaka i mirovinskih fondova.

"Dakle svega onog što možemo u ovim okolnostima upogoniti kako bi osigurali financiranje i adekvatnu razinu likvidnosti koja nam je potrebna", kaže Marić.

Kada je riječ o mirovinskim fondovima, Marić kaže da oni iz drugog stupa imaju priljev sredstava, upravljaju s imovinom od više od 110 milijardi kuna, a u značajnoj mjeru ulažu i u postojeće državne obveznice.

"Kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama, tako i Hrvatska razmišlja o tome da se i taj postojeći čimbenik upogoni",  rekao je Marić, ponovivši da je održivost mirovinskog sustava jedan od osnovnih prioriteta.

Tu su i različite sheme koje se pokušavaju osmisliti na razini EU-a, kaže Marić te napominje da je video-konferencija ministara financija EU-a do danas rano ujutro trajao sve skupa više od 16 sati.

"No u ovom trenutku vam ne mogu reći niti jedan konkretan zaključak, taj dijalog će se na razini EU-a nastaviti", kaže Marić.

Poručio je da će se ovisno o razvoju situacije mjere i aktivnosti prilagođavati te postojeće mjere redizajnirati.