Kako će izgledati putovanja i turizam nakon pandemije koronavirusa? Neka predviđanja i odgovore na to pitanje daje Zoran Pejović iz Paradox Hospitalityja, konzultantske tvrtke za hotelski menadžment iz Splita.

Njegova razmišljanja prenosi Total Croatia News, koji donosi vijesti iz Hrvatske na engleskom jeziku.

Jedno je sigurno: Turizam 2020. neće izgledati kao 2019.  

Dobra je vijest da će pandemija koronavirusa jednog dana završiti. Loša je vijest da ne znamo kad će taj dan doći, započinje svoj komentar Pejović. Neutralna je vijest da nemamo pojma kako će općenito život izgledati, a posebice putovanja i turizam kad pandemija jednom prođe. Ono što sigurno znamo je da neće izgledati kao što je izgledao u 2019. godini.

Pejović je već pisao i o potrebi da se planiraju određeni scenariji. Dobro je sagledati razne scenarije bazirane na matrici optimistične i pesimističke verzije. To također pomaže da se izvučemo iz balona u kojem se možda neki nalaze, da otvorimo oči i pogledamo u različite smjerove kojima bi se svijet mogao kretati. Planiranje scenarija je dobar alat i ako je ikad postojalo vrijeme za njegovo korištenje, onda je to sada. Ne radi se o proricanju ili predviđanju, ističe Pejović.

Neke stvari će se vrlo brzo promijeniti

Međutim, ne možemo se u potpunosti suzdržati od predviđanja. Postoji nekoliko stvari koje će se brzo mijenjati. Primjerice, ne znamo hoće li socijalno distanciranje u sljedećim godinama postati „nova normalnost“, a to je jedan od aspekata koji se mogu koristiti u planiranju scenarija. Ali postoje i drugi procesi koji se već događaju i koji će se dogoditi prije nego što se očekuje. Na primjer, čini se da je gotovina na izmaku. Online trgovina nastavit će cvjetati. Online obrazovanje postat će nova svakodnevica, a rad na daljinu novi standard poslovanja. Mentorsko savjetovanje postat će novi oblik visokog obrazovanja, a na visokoj cijeni bit će poslovi s mentalnim zdravljem.

Postoji i mnogo negativnih predviđanja, nastavlja Pejović, od klimatskih akcija koje gube svoju potentnost, zelene energije koja gubi bitku s fosilnim gorivima do brojnih ratova koji će buknuti u zemljama u razvoju, uz porast antagonizma između SAD-a i Kine.

Nešto od toga dogodit će se prema predviđanjima, a nešto neće ili će krenuti u sasvim drugom smjeru. Povrh ovih globalnih predviđanja, Pejović nudi i neka razmišljanja vezana za turistički sektor.

Tko će se prvi oporaviti?

Dio turističke industrije koji će se prvi oporaviti je slobodno vrijeme. Slobodni individualni putnici željet će putovati čim se vrati osjećaj sigurnosti. Neki će željeti putovati i prije toga, ali to je tek uobičajenih pet posto ljudi koji će se odmah vratiti starim navikama. S druge strane, najviše će patiti MICE sektor, koji se bavi sastancima, konferencijama, izložbama i drugim grupnim događajima. U ovom sektoru potrebno je dugo planiranje, a postoji i značajan reputacijski rizik za kompanije koje organiziraju te događaje pa će proći dosta vremena dok se brojke vrate na vrijeme prije pandemije, ako se to ikad dogodi. Osim toga, svakodnevno se događaju Zoom konferencije (web konferencije, videokonferencije, webinari) pa se može pretpostaviti da se taj dio sektora koji je prešao online više nikad neće vratiti na staro.

U smislu cjenovne osjetljivosti, može se očekivati da će se gornji srednji i ulazni luksuzni segmenti prvi oporaviti. Mnogo dobrostojećih turista, koji spadaju u kategoriju „visokih prihoda, a ne i bogataša“ u kasnim 30-im, 40-im i ranim 50-im godinama, predvodit će ponovno otkrivanje putovanja. Što se tiče masovnog turizma, Pejović predviđa cjenovni rat širom svijeta. Može se očekivati i da će vrhunac 2021. godine donijeti zbrku jer je mnogo turističkih aranžmana i velikih evenata odgođeno za sljedeću godinu.

Sve manje kraćih putovanja, sve više dugotrajnijih boravaka

Kada je riječ o privatnosti, vladat će potražnja za vilama i malim boutique hotelima pa nije nemoguće da će nekim pretjerano turističkim i prenatrpanim destinacijama trebati više vremena da se oporave nego udaljenijim, ali pristupačnijim mjestima. Mogli bismo svjedočiti i oporavku dugotrajnih boravaka, za razliku od trenda više kraćih putovanja koji smo imali posljednjih godina. To će se dogoditi pod utjecajem smanjene želje za samim putovanjem i izlaganjem velikim zračnim lukama i zrakoplovima.

Pejović piše kako se ova predviđanja temelje na nečemu što se naziva emocijama prevencije i emocijama sigurnosti. Kad odabiru destinacije za svoje odmore i putovanja, ljudi su vođeni emocijama promocije i emocijama prevencije pa je to osnova mnogih marketinških strategija. Ova se praksa naziva „dizajniranje emocija“. Na primjer, samoisticanje, uživanje i priznanje su promocijske emocije koje vode uzbuđenju i ushićenju. S druge strane, smanjenje rizika, izostanak problema i nelagode su emocije prevencije koje vode sigurnosti, samopouzdanju i zadovoljstvu.

Nije potrebno veliko razumijevanje ljudske psihologije da bi se pretpostavilo kako će putnici u nadolazećem vremenu biti vrlo motivirani emocijama prevencije, iako će jednim okom pratiti i promocijske emocije, pa će se destinacije koje nude sigurnost i koje pravilno oblikuju svoju poruku svijetu prije vratiti na staro nego one koje nastave sa starim kampanjama od prije krize, smatra Pejović.

Gdje je u svemu tome Hrvatska?

Naposljetku, kako se Hrvatska uklapa u ovo? Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja svijeta. Na temelju 23 različita indikatora, uključujući postojeće međunarodne i domaće konflikte, društvenu sigurnost i militarizaciju, studija Global Peace Index iz 2019. godine rangirala je Hrvatsku kao 27. najsigurniju zemlju među 163 zemlje svijeta. SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo svrstali su Hrvatsku na najnižu razinu savjeta o putovanjima, što znači da se putnici trebaju držati tek uobičajenog opreza.

Do Hrvatske je lako doći iz svih europskih glavnih gradova, a sa svojom dugačkom i umnogome neotkrivenom obalom u savršenoj je poziciji za brz oporavak, pod uvjetom da se hrvatsko gospodarstvo u međuvremenu nepopravljivo ne uruši i da se što prije krene s novim marketinškim strategijama.

Pejović smatra da Hrvatska mora ponovno svijetu ispričati priče poput one o otoku Hvaru kao doslovce zdravstvenom sanatoriju, gdje je osnivanjem Higijeničkog društva 15. svibnja 1868. godine pokrenut prvi organizirani turizam u Europi, usmjeren na zdravlje i oporavak, a ne priče o povijesnim lokacijama. Ili priču o više od 600 divljih ljekovitih, aromatičnih i mednih biljnih vrsta u Hrvatskoj, od kojih se 120 tradicionalno koristi u narodnoj medicini, hrani, uljima, alkoholnim pićima i drugome. Ovo su savršene priče za prenošenje zato što obuhvaćaju i promocijske i prevencijske emocije, odnosno bave se istodobno zdravstvenim aspektom, dobrobiti i blagostanjem te sigurnošću.

Pogledajmo što se u međuvremenu može učiniti na nacionalnoj razini. Moramo ostati vidljivi i slati svijetu poruke o dobrobiti i blagostanju, zaključuje Pejović u svojoj analizi za Total Croatia News.