Zabrane putovanja i okupljanja, zatvorene škole, karantene za cijele države i testiranja neke su od mjera koje različiti nacionalni sustavi donose kako bi spriječili širenje koronavirusa od kojeg je od početka njegova širenja zaraženo više od 162.500 ljudi.

Većina zemalja tako u suočavanju s pandemijom koronavirusa poduzima slične mjere, koje uglavnom idu za ograničavanjem socijalnih kontakata, uz iznimku Velike Britanije, čiji dosadašnji pristup uključuje nepoduzimanje restriktivnih mjera. Neke od njih uvele su potpune karantene poput grada Wuhana, Irana, Italije ili Španjolske, dok su druge još uvijek u fazi ograničenih mjera. 

Karantena može biti učinkovita, ali ne uvijek

Očekivano, karantena kao stara i prokušana metoda sprečavanja širenja bolesti primijenjena je prvo u Kini, odakle je zaraza i krenula, a kasnije su je u različitim oblicima prihvatile i druge zemlje. U Kini je u jednom trenutku karantena obuhvatila čak 56 milijuna ljudi. Ipak, u nekim slučajevima se pokazala i neučinkovitom, kao u primjeru kruzera Diamond Princess u japanskoj luci Yokohami gdje se tijekom dva tjedna izolacije od 3700 ljudi koji su tamo bili zarazilo njih 600.

Koronavirus se pojavio u kineskom gradu Wuhanu, a do 29. siječnja svi gradovi u toj regiji su bili pod karantenom

Podsjetimo, virus je prvi put otkriven u kineskom gradu Wuhanu, koji se nalazi u provinciji Hubei. Bolnica u Wuhanu obavijestila je lokalni centar za prevenciju i kontrolu 27. prosinca prošle godine. Četiri dana kasnije lokalne vlasti u Wuhanu priznale su da se pojavila upala pluća nepoznatog uzroka u nekoliko slučajeva povezanih s mokrom tržnicom u Wuhanu. 8. siječnja objavljeno je kako je uzrok upala pluća u Wuhanu novi koronavirus.

Od tada nadalje poteze kineskih vlasti zbog otvorenosti u suočavanju s krizom pohvalila je i Svjetska zdravstvena organizacija, no kritizirane su lokalne vlasti u Hubeiju i Wuhanu jer nisu uspjele kontrolirati širenje zaraze u ranoj fazi. Do kraja siječnja virus se proširio u svim regijama Kine, a vlasti su poduzele stroge mjere u sprečavanju širenja zaraze. Kineska nova godina je otkazana, počela se mjeriti temperatura putnicima koji su dolazili u državu, a većina međugradskih linija prijevoza je otkazana. Do 29. siječnja svi gradovi u Hubeiju su bili pod karantenom. 

Prije tri dana kineska vlada objavila je kako je vrhunac epidemije koronavirusa u Kini prošao, a broj novozaraženih nastavlja padati. Respiratorna bolest Covid-19 do sada je u Kini usmrtila 3199 osoba. U toj zemlji koronavirusom je zaraženo ukupno 80.844 osobe, a njih 66.911 uspješno se oporavilo.

Karantenu na nacionalnoj razini u konačnici je morala primijeniti i Italija. Prvi slučaj zaraze koronavirusom tamo je zabilježen 31. siječnja kod dva kineska turista u Rimu. Tjedan kasnije virus je potvrđen i kod jednog Talijana koji se vratio iz Wuhana te je hospitaliziran. Nakon toga u zemlji je došlo do pojave više slučajeva na jednom mjestu počevši od 16 zaraženih u Lombardiji 21. veljače. A do danas u Italiji je oboljelo više od 21.000 ljudi uz skoro 1500 mrtvih.

Nacionalna karantena u Italiji

Premijer Giuseppe Conte 8. ožujka proglasio je karantenu za cijelu Lombardiju i još 14 provincija na sjeveru, a sljedećeg dana za cijelu zemlju. Od 11. ožujka zabranjene su sve aktivnosti osim rada supermarketa i ljekarni. Unatoč opsežnim mjerama, zaraza u Italiji se još uvijek neviđeno širi. A njihov zdravstveni sustav došao je do kolapsa. U pokušaju objašnjenja kako je Italija zakazala u borbi sa sprečavanjem širenja zaraze, može se uzeti Južna Koreja u kojoj se zaraza pojavila u otprilike isto vrijeme, no njeno širenje je uspješno zaustavljeno, a umrlo je 67 ljudi. Južna Koreja je odmah počela s brojnim testiranjima stotina tisuća ljudi i praćenjem potencijalnih nositelja putem mobitela i satelitske tehnologije.

Kombinacija intenzivnog nadzora uz održavanje socijalne distance, kakvu provodi Južna Koreja, prema mišljenju Williama Hanage, profesora evolucije i epidemiologije zaraznih bolesti s Harvarda, do sada je dobra mjera suzbijanja zaraze.

S druge strane, Italija je u početku provodila puno testiranja, ali je potom suzila fokus.

Testiranje kao snažan alat u borbi protiv širenja virusa

Stoga brojni epidemiolozi smatraju kako je upravo testiranje snažan alat u borbi protiv širenja virusa. 

Jeremy Konyndyk iz vašingtonskog Centra za globalni razvoj rekao je za Al Jazeeru kako ekstenzivna testiranja mogu pomoći stvaranju slike o raširenosti zaraze u nekoj zemlji. No kada su testiranja ograničena, objasnio je, vlasti moraju poduzeti drastičnije mjere poput ograničavanja kretanja ljudi.

“Nisam baš za mjere prisilnog ograničavanja kretanja. Kina je to učinila, no Kina ima mogućnost to napraviti. Njeni građani spremni su se tome pokoriti”, rekao je Kondyndyk. 

No ne samo Talijani nego i građani zemalja diljem Europe sada se moraju pokoriti sličnim mjerama.

I Španjolska je proglasila izvanredno stanje za cijelu zemlju

I u Španjolskoj, koja je druga zemlja po broju zaraženih u Europi, također su na snazi mjere koje ograničavaju kretanje. Građani sada smiju samo na posao i kući, u trgovine po namirnice i u ljekarnu. A izbori su u toj zemlji odgođeni. 

Kao i u Italiji, prvi slučaj zaraze zabilježen je 31. siječnja i to kod njemačkog turista. A do danas je potvrđeno 7798 slučajeva zaraze, 512 oporavljenih te 292 smrti. 

U Madridu, gdje je zabilježen najveći broj zaraženih, lokalne vlasti su 9. ožujka zatvorile škole. Tri dana kasnije Madrid zatvara i sve barove, restorane te trgovine, osim onih u kojima se prodaje hrana, i ljekarne. Istog dana premijer Pedro Sánchez proglasio je izvanredno stanje za cijelu državu. A od jučer je uvedena i djelomična karantena za zemlju u trajanju od 15 dana. Stanovnici se neće moći slobodno kretati, osim ako moraju na posao, u bolnicu ili u kupovinu hrane i lijekova. Na ta mjesta će morati ići sami osim u slučajevima ako moraju pratiti osobe s posebnim potrebama. A policija će na ulicama kontrolirati provode li se te mjere. Uvedene mjere bit će produljene nakon 15 dana bude li potrebno.

Francuska ograničila kretanje i zatvorila škole

Francuska je, kao i Italija i Španjolska, uvela mjere kojima se nastoji kontrolirati socijalna distanca. Prvi slučaj zaraze u ovoj zemlji zabilježen je 24. siječnja kod 48-godišnjakinje koja je u francuski grad Bordeaux stigla iz Kine. Do 12. ožujka, kada je predsjednik Emmanuel Macron na televiziji najavio zatvaranje školi i fakulteta, bilo je 2876 prijavljenih slučajeva zaraze. Sljedećeg dana premijer Édouard Philippe zabranio je okupljanja s više od 100 ljudi, a potom je uslijedilo i zatvaranje restorana, kafića, kina i diskoteka do ponoći.

Zatvaranje granica kao mjera zaštite

Neke druge zemlje, poput Izraela i Novog Zelanda, preventivno su zabranile putovanja u njihove zemlje. U Izraelu je prvi slučaj zaraze zabilježen 21. veljače kod jedne građanke koja je doputovala u zemlju iz Japana nakon što je bila na kruzeru Diamond Princess. Sljedećeg dana ova zemlja je donijela odluku da svatko tko je bio u Južnoj Koreji ili Japanu na povratku mora u 14-dnevnu samoizolaciju. Već 8. ožujka Izrael je zatvorio granicu s Egiptom. Do 9. ožujka u Izraelu je bilo 50 zaraženih, a premijer Benjamin Netanyahu donio je odluku o obaveznoj karanteni u trajanju od 14 dana za sve koji ulaze u Izrael. Jučer su uvedene i dodatne mjere, a premijer je rekao da će se za kontrolu zaraženih osoba koristiti i digitalno nadgledanje. U Izraelu su tako sada zabranjena okupljanja više od deset ljudi, zatvorene su škole i fakulteti, kao i svi ostali sadržaji. A ostaju otvoreni restorani za dostavu hrane, supermarketi i ljekarne.

U Srbiji će vojska čuvati bolnice i ključne objekte

I zemlje u regiji počele su uvoditi rigorozne mjere. U nedjelju je i srpski premijer Aleksandar Vučić proglasio izvanredno stanje. To znači da će na snagu stupiti zabrana ulaska stranim državljanima u zemlju, nastava u školama i na fakultetima će biti potpuno obustavljena, a bit će zatvoreni i svi ugostiteljski objekti. Srpski državljani koji dolaze iz inozemstva morat će 14 dana provesti u samoizolaciji ili karanteni.

>> Srbija proglasila izvanredno stanje, Vučić održao dramatičan govor

Vojska će čuvati bolnice i ključne objekte, a tko bude kršio samoizolaciju, dobit će tri godine zatvora. Inače, od petka 6. ožujka, kada je u Srbiji registriran prvi slučaj koronavirusa, do nedjelje navečer testirane su ukupno 283 osobe, a 48 osoba je zaraženo.

BiH: Kršenje rješenja o izolaciji - kazneno djelo

Bosna i Hercegovina je donijela odluku da svi građani BiH koji dolaze iz inozemstva od danas moraju u izolaciju, a svako kršenje rješenja o izolaciji će se tretirati kao kazneno djelo.

Cilj je usporiti širenje koronavirusa u BiH, pa je odlučeno da se ulazak u BiH zabrani stranim državljanima s područja s intenzivnom transmisijom koronavirusa, a posebno iz kineske provincije Wuhan, Južne Koreje, Japana, Italije, Irana, Francuske, Rumunjske, SR Njemačke, Austrije, Španjolske, Švicarske i Belgije. Stranom državljaninu kojem se zabranjuje ulazak na teritorij Bosne i Hercegovine Granična policija BiH izdaje rješenje o odbijanju ulaska u skladu sa Zakonom o strancima.

S obzirom na komplicirani ustroj BiH, isprva nije bilo koordinirane reakcije u kantonima u Federaciji BiH, te između entiteta Republika Srpska i Federacija BiH, no ipak su postupno zatvorene sve škole, fakulteti i vrtići. Reducirani su i letovi koji odlaze ili dolaze na aerodrome u BiH.

Za danas u 17 sati zakazana je izvanredna sjednica Predsjedništva BiH, na kojoj bi trebali biti i predsjedavajući i ministri u Vijeću ministara BiH, entitetski premijeri i premijer distrikta Brčko te entitetski ministri zdravstva. Jedina tema je borba protiv koronavirusa.

Oštre mjere u Sloveniji

Slovenija je uvela oštre mjere borbe protiv širenja epidemije koronavirusa. Do opoziva, odnosno do trenutka kada vlasti procijene da je minula opasnost, zatvoreni su svi vrtići i škole, kao i restorani, kockarnice, kafići i trgovine neprehrambenim proizvodima te kulturne ustanove. Ne smiju raditi ni uslužne djelatnosti poput frizera, pedikera, kozmetičara te teretane.
U trgovine prehrambenim proizvodima uvedene su dodatne mjere zaštite. Osim prehrane dozvoljena je trgovina poljoprivrednim dućanima, ortopedskim i sličnim pomagalima te, naravno, ljekarnama. No, u ljekarnama je dozvoljeno kupiti lijekove na recept  dovoljne za jednomjesečnu terapiju, a svi ostali lijekovi ograničeni su na jedno pakiranje po osobi. I dalje je dozvoljena trgovina i dostava robe naručene preko interneta. Bez ograničenja, ali uz mjere opreza, radit će benzinske pumpe, banke, pošte, dostavne službe i trafike.

Prekinut je javni prijevoz u gradovima, osim taksija, no vlasnici vozila dužni su ih redovno dezinficirati. Prekinut je i međunarodni zračni promet. Ulaz osobnih vozila iz Italije dozvoljen je na samo šest graničnih prijelaza. Stranci u Sloveniju mogu ući ako imaju dokaz o negativnom testu na koronavirus, ne stariji od tri dana. Dokaz mora biti napisan na slovenskom, talijanskom ili engleskom jeziku. I uz taj dokaz može im se zabraniti ulaz ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu ili pokazuju znakove neke respiratorne bolesti.

Zabranjene su posjete staračkim domovima i bolnicama. Bolnice obavljaju samo nužne zahvate, a vojska uspostavlja posebne izolacijske centre. Veterinarskim ambulantama je ograničeno radno vrijeme.

Velika Britanija pokušava stvoriti imunitet krda

Britanska vlada tek je jučer donijela odluku o zabrani većih okupljanja koja stupa na snagu sljedećeg tjedna. Za razliku od ostalih zemalja, Velika Britanija je zauzela drugačiji pristup kad je riječ o pandemiji koronavirusa, što je dovelo do prijepora među stručnjacima.

Do petka je broj potvrđenih slučajeva u Velikoj Britaniji iznosio 798, a deset ljudi je umrlo. No vladin savjetnik Patrick Vallance priznao je kako je moguće da je već zaraženo 5 do deset tisuća ljudi.

Dosadašnji plan Velike Britanije nije suzbijanje širenja koronavirusa, već postupno razvijanje kolektivnog imuniteta kako bi se virus stavio pod kontrolu te izbjegla katastrofa u drugom valu koji bi trebao nastupiti na zimu. Drugim riječima, vladine mjere podrazumijevaju da se dio stanovništva zarazi, ali prema tom tumačenju takav pristup nije toliki problem pošto za većinu oboljenje neće biti pogubno. Stoga nisu ni uvedene mjere kontrole socijalne distance, poput zatvaranja školi. Britanska vlada predviđa vrhunac krize za oko 14 tjedana te smatra da se stanovništvo neće pridržavati restriktivnih mjera u tako dugom razdoblju zbog čega su, prema njihovim stavovima, besmislene.

“Ono što ne možete učiniti je potpuno suzbiti ovu stvar i ono što ne biste trebali napraviti je suzbiti je u potpunosti. Jedino što se u tom slučaju događa je ponovno izbijanje kasnije u godini, kada je NHS (britanski sustav javnog zdravstva) u ugroženijoj fazi usred zime, te dobivate još jedan problem", rekao je u ponedjeljak Patrick Vallance, glavni znanstveni savjetnik britanske vlade.

Cijepljenje uistinu pomaže kod stvaranja imuniteta krda. No, kako je za The Guardian napisao profesor Hanage, ovdje nije riječ o cjepivu, već o stvarnoj epidemiji od koje će se razboljeti veliki broj ljudi, a neki će i umrijeti. Osim toga, još uvijek nije sigurno da će se dogoditi drugi val. Te projekcije temelje se na proučavanju pandemije gripe, no Covid-19 se ponaša drugačije. Ranjive ljude ne bi trebalo sada izlagati virusu zbog hipotetske budućnosti, smatra Hanage. On smatra kako su mjere uvođenja kontrole socijalne distance najbolje rješenje.

No u Velikoj Britaniji su na snazi tek mjere da oni koji imaju simptome koronavirusa moraju ostati kod kuće u samoizolaciji sedam dana, da škole ne bi trebale organizirati nikakva putovanja u inozemstvo te da stariji od 70 godina sa zdravstvenim problemima ne bi trebali ići na krstarenja. 

SAD nema javni zdravstveni sustav što bi mogao biti veliki problem

Specifičan slučaj je i SAD zbog činjenice da nema javno zdravstvo, što bi se moglo pokazati posebno problematičnim.

Prvi slučaj u SAD-u zabilježen je 21. siječnja, a do jučer, 16. ožujka, broj oboljelih prerastao je 2000. Do sada je umrla 51 osoba. Od toga ih je 37 iz savezne države Washington, a 13 ih je bilo u staračkim domovima. Jedina savezna država u kojoj nema zabilježenih slučajeva je Zapadna Virginija.

Testiranja na koronavirus u SAD-u su započela u veljači, no uskoro je tamošnji Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti otkrio kako su testovi nevaljali. Do 14. ožujka sve savezne države su imale valjane testove, no novinari su otkrili kako je njihov broj vrlo ograničen, što znači da je gotovo nemoguće procijeniti broj zaraženih.

SAD je zabranio i ulazak u zemlju stranim državljanima koji dolaze ili su putovali u Kinu, Iran, 26 europskih zemalja te od sutra i Velike Britanije i Irske. A građani SAD-a koji se vraćaju iz Kine moraju proći pregled te eventualno ići u samoizolaciju.

Osim toga, u SAD-u su zabranjena i otkazana brojna događanja i okupljanja nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju. A predsjednik Donald Trump, koji je u početku pojavu koronavirusa shvaćao poprilično ležerno, proglasio je izvanredno stanje prije dva dana. Uz to, jučer je izglasan i zakon koji će omogućiti besplatno testiranje, plaćeni dopust u slučaju bolesti te druge mjere koje bi trebale pomoći u sprečavanju nastanka krize i stabilizaciji tržišta.

No čini se da SAD tek čekaju problemi. Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti predviđa da bi moglo doći do preopterećenja zdravstvenog sustava. No poseban problem je činjenica da je američki zdravstveni sustav ustvari privatni sektor te nema obavezu stvaranja nikakvih zaliha. Stoga nacionalne zalihe respiratora prema projekcijama neće biti dovoljne za sve kronične bolesnike zaražene koronavirusom.  A prema projekcijama Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koje je objavio The New York Times, od koronavirusa moglo bi umrijeti od 200.000 do 1,7 milijuna ljudi. Od 2,4 do 21 milijun ljudi moglo bi trebati hospitalizaciju, što bi moglo srušiti zdravstveni sustav u kojem ima oko 925.000 kreveta u bolnicama.

I Iran se kritizira zbog lošeg upravljanja krizom

Potpune informacije nisu poznate ni u Iranu, gdje nevladini izvori navode da bi broj stvarno zaraženih mogao biti puno veći od službenih podataka. 

Prvi slučaj zaraze u ovoj zemlji prijavljen je 19. veljače, a do 14. ožujka broj zaraženih je, prema službenim podacima, iznosio 12.500. Prema tim podacima, Iran je, nakon Kine i Italije, treća po redu zemlja po broju zaraženih. Iranske vlasti se kritizira zbog cenzure, zataškavanja te lošeg upravljanja krizom. Osim toga, u ovoj zemlji zaraženi su i visoki vladini dužnosnici, poput zamjenika ministra zdravstva Iraj Harirchi te 23 zastupnika, odnosno oko 8 posto članova parlamenta.