Hrvatska će biti spremna na sve eventualne scenarije vezane uz utjecaj koronavirusa na gospodarstvo, izjavio je u ponedjeljak ministar rada Josip Aladrović, ustvrdivši da u tom smislu ne treba širiti paniku, pa tako ni o eventualnoj potrebi rebalansa državnog proračuna.

"U ovom trenutku mislim da nema potrebe širiti paniku oko koronavirusa i njegovog ekonomskog utjecaja. Pratimo što se događa na tržištu rada, gospodarstvima susjednih zemalja i nama emitivnih zemalja, i na turističkom tržištu, dakle na onim tržištima koja mogu imati najveće implikacije na ekonomske rezultate u Hrvatskoj i sigurno ćemo biti spremni na sve scenarije", odgovorio je Aladrović na pitanje sprema li Vlada rebalans proračuna s obzirom na situaciju oko koronavirusa i utjecaja na gospodarstvo.

Vezano uz najavu premijera Andreja Plenkovića o poticajnim mjerama za povratak Hrvata koji su otišli raditi u inozemstvo, najavio da će one biti u provedbi tijekom travnja, no nije naveo o kojim bi se konkretno mjerama trebalo raditi.

Samo je potvrdio da je riječ o kombinaciji financijskih poticaja i mogućnosti zapošljavanja u Hrvatskoj pod boljim uvjetima.

Podsjetio je da su vladine mjere aktivne politike zapošljavanja na snazi od početka godine te da su njima povećane potpore za zapošljavanje, za samozapošljavanje i potpore za osposobljavanje na radnom mjestu i nezaposlene.

Nove mjere će poticati migraciju - "što migracije unutar domaćeg tržišta rada, ali isto tako i migracije onih ljudi koji su napustili Hrvatsku iz razno raznih razloga", rekao je Aladrović nakon predstavljanja jednog od projekata digitalizacije HZMO-a.

"U ovom trenutku više o tome ne mogu reći jer se moramo konzultirati i sa socijalnim partnerima, kao što i inače radimo pri donošenju mjera aktivne politike zapošljavanja. HZZ je tu aktivan partner, dakle moraju se proći sve procedure. Ali, da, stimulirat ćemo povratak naših ljudi, ali i migracije iz onih krajeva u kojima postoji suficit radne snage prema onim krajevima gdje postoji deficit", dodao je.

O tome je li realno da će stimulacije biti takve da se ljudi vrate, s obzirom na razlike u plaćama u Hrvatskoj i u zapadnim zemljama, Aladrović kaže kako objektivno Hrvatska plaćama teško može konkurirati tim zemljama.

"Ali, s druge strane, Hrvatska ima određene pogodnosti. Ti ljudi su Hrvati, oni su otišli iz Hrvatske stjecajem različitih okolnosti i dobar dio tih ljudi se želi vratiti u Hrvatsku, ali zbog gospodarskih ili drugih razloga nisu u stanju ili nisu voljni", rekao je.

Istaknuo je i da je u Hrvatskoj, kad se gleda odnos veljače ove godine u odnosu na veljaču prošle godine, 35 tisuća više zaposlenih, da su "potpore za zapošljavanje podignute na 50 posto ukupnih bruto plaća bez limita, a potpore za samozapošljavanje u ovom trenutku iznose između 75 i 100 tisuća kuna".

"Kad gledamo cijeli mandat Vlade, dosad je utrošeno oko 7,6 milijardi kuna u aktivno zapošljavanje, to je oko 2,5 puta više nego što je prethodna vlada u cijelom mandatu izdvojila za potpore za samozapošljavanje i definitivno tu postoji prostor. Kad je riječ o strukturi, nezaposlenosti mladih sveli smo s 50 posto na 19 posto. Zaista činimo sve kroz mjere aktivne politike zapošljavanja, ali i sve ostale demografske i gospodarske mjere,  da olakšamo ljudima pronalazak posla", naveo je.