Naknada od samo 2129 kuna mogla bi biti razlog da se prešuti veza sa zaraženim, piše u nedjelju Jutarnji list, navodeći da HZZO osobama u izolaciji zbog koronavirusa daje bitno manje od iznosa prosječne plaće.

Je li pravedno da građane koji su bili u rizičnim kontaktima s oboljelima od koronavirusa i kojima su epidemiolozi naložili da budu u samoizolaciji te ne smiju ići na posao zbog dobrobiti okoline, dobiju naknadu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u iznosu koji ne može biti veći od 2128,64 kune za 14 dana, koliko traje inkubacija, premda je njihova plaća veća od tog iznosa?

Naknadu za prva 42 dana bolovanja po zakonu snosi poslodavac i ona se računa drugačije te iznosi od 70 do 100 posto iznosa pune plaće, ovisno o kolektivnom ugovoru.

No, u slučajevima u kojima postoji opasnost od zaraze koronavirusom, država je preuzela na sebe troškove za neodlazak na posao od prvog dana.

Dakle, u tih 14 spornih dana zaposleni koji moraju u izolaciju zapravo će biti zakinuti zarađuju li više od 4200 kuna. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da je to nepravda koju bi trebalo ispraviti.

"Ovo je posebna situacija, ne sjećam se niti jedne slične takve. Mogu razumjeti da je odluka o maksimalnom iznosu motivirana oprezom da bi pritisak na proračun mogao biti ogroman jer je nemoguće predvidjeti koliko će ljudi biti zaraženo. No, osobama koje je društvo zbog interesa zajednice izoliralo i koji su se sami pokazali društveno odgovornima i prijavili svoje kretanje i moguću opasnost od zaraze, trebalo bi refundirati iznose za nedolazak na posao barem u visini medijalne plaće", ističe Sever.

No, ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić tumači kako je visina iznosa regulirana Zakonom o zdravstvenom osiguranju koji propisuje da je taj maksimalni državni iznos dobiven uvećanjem proračunske osnovice za 28 posto i ne može izvan toga ništa učiniti dok je zakon takav kakav jest, donosi Jutarnji list.