Hrvatski sabor, koji u srijedu nastavlja zasjedanje, ovoga će tjedna raspraviti osam zakonskih prijedloga, među njima i onaj koji uređuje kako će se iduće godine u Hrvatskoj provesti popis stanovništva, a radni će tjedan zaključiti u petak podnevnim glasovanjem.

Popis stanovništva provest će se u dvije faze.

Predloženim Zakonom uređuje se priprema, organizacija i provedba Popisa, jedinice i sadržaj Popisa, referentni datum Popisa, povjerljivost i zaštita podataka i druga pitanja važna za njegovu provedbu.

Popis će se provoditi prema stanju na dan 31. ožujka 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom Popisa koji će trajati od 1. travnja 2021. do 7. svibnja 2021. godine.

Novina je da će se od 1. do 10. travnja 2021. godine, u prvoj fazi, Popis provoditi samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani, a od 16. travnja do 7. svibnja 2021. popisivači će obavljati popisivanje popisnih jedinica - stanovništva, kućanstava i stanova.

Popis organizira, koordinira i provodi Državni zavod za statistiku (DZS) u suradnji s tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima se osnivaju županijska popisna povjerenstva i Popisno povjerenstvo Grada Zagreba, odnosno popisna povjerenstva ispostava, te popisni centri za područje grada ili općine.

Za Popis stanovništva u proračunu osigurano 177,3 milijuna kuna

Provodit će se na temelju službenih podataka Registra prostornih jedinica koji vodi i održava Državna geodetska uprava.

Za Popis su u državnom proračunu osigurana sredstva u iznosu od 177,3 milijuna kuna, od čega za Državni zavod za statistiku 163,1 milijuna kuna te 14,2 milijuna kuna za Državnu geodetsku upravu.

"Popis je najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje s obzirom na brojnost obuhvaćenih jedinica te najbogatiji izvor podataka o stanovništvu neke zemlje. Podaci koji se prikupljaju Popisom nužni su za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, kada je predstavio zakon koji je upućen u hitnu saborsku proceduru odnosno jedno saborsko čitanje.

Cilj je Popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima kao i o obilježjima kućanstava i stanova.

Rezultati Popisa, naglasio je tada ministar Marić, osim za analizu stanja, koristit će se i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja odgovarajuće pojave.

Zakonskim prijedlogom osigurava se provedba Uredbi EU kojima su utvrđena zajednička pravila u prikupljanju podataka o stanovništvu i stanovima na području Europske  unije te se propisuju definicije i klasifikacije koje su države članice obvezne primijeniti u svojim popisima radi postizanja međunarodne usporedivosti podataka.

Tako će se, kao i kod prethodna dva Popisa stanovništva, u skladu s EU regulativom, primijeniti koncept uobičajenog mjesta stanovanja.

Na području Republike Hrvatske dosad je provedeno 16 popisa. U razdoblju od 1857. do 1931. provedeno ih je osam (1857., 1869., 1880., 1890., 1900., 1910., 1921. i 1931.).

Zbog Drugog svjetskog rata nije proveden Popis 1941. Nakon rata popisi su provedeni 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., 2001. i 2011. godine.