Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je u ponedjeljak kako je predsjedanje Vijećem EU-a prilika da Hrvatska na dnevni red stavi teme koje su joj važne i da se predstavi kao država profesionalnih i kreativnih ljudi.

Predstavljajući novinarima prioritete predsjedanja Vijećem EU-a na području obrazovanja i znanosti, ministrica Divjak je objasnila kako ne treba očekivati "da Hrvatska dobije sve što želi". Uloga njenog predsjedanja nije da samo vodi svoju politiku, nego da objektivno vodi politiku EU, ali je to i prilika da se prepoznaju teme na kojima Hrvatska dugo radi, kazala je.

U nadležnosti Vijeća istraživanje i svemir tematski su prioriteti cirkulacija mozgova i poslovi budućnosti koji se odnose na svemirske tehnologije.

Odljev mozgova je veliki problem Hrvatske i sličnih zemalja. Talenti su jednako raspoređeni ali prilike nisu, pa je važno da se prilike što je moguće više izjednače, rečeno je.

U pogledu svemirske tehnologije, ne radi se o putovanju na Mars, nego o industrijama koje primjenjuju svemirske tehnologije, a više od 10 posto gospodarstva ovisno je o tim tehnologijama, istaknuto je.

Za Hrvatsku je posebno važna tema nastavnici budućnosti, rasprava o reformama i investicijama u obrazovanju, te pitanje strukovnog obrazovanja. Također, važna tema je mobilnosti koja se na tom području odražava kroz program Erasmus+.

Bit će donesene uredbe teške milijarde eura: Uredba Obzor Europa za znanstvena istraživanja teška je oko 100 milijardi eura, Uredba o programu Erasmus+ za koju se traži utrostručenje iznosa, mogla bi dosegnuti oko 70 milijardi eura, dok je Svemirski program težak 16 milijardi eura.

U Hrvatskoj će biti održana 24 službena događanja iz nadležnosti ta dva vijeća, te neke važne konferencije, a bit će uključene brojne institucije, agencije, sveučilišta, škole i mentorski timovi.

Očekujemo poboljšanje prilika za sudjelovanje hrvatskih istraživača i nastavnika, te približavanje njihovih institucija na programima, rekla je ministrica Divjak.

Za primjer je istaknula osnutak Mreže europskih sveučilišta u koju su uključena tri hrvatska sveučilišta, iz Rijeke, Splita i Zadra, dok Sveučilište u Zagrebu nije uključeno jer se nije ni prijavilo.