Jadranu prijete sve veće količine plastičnog otpada i mikroplastike, sustav zbrinjavanja pun je nedostataka, a razni polimeri u kombinaciji s aditivima i toksinima prijetnja su zdravlju ljudi i okoliša, zaključili su sudionici okrugloga stola održanog u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Znanstvenici i stručnjaci okupili su na okruglom stolu pod nazivom "Ranjivost Jadranskog mora i priobalja djelovanjem polimera" kako bi upozorili na širinu problema i moguća rješenja.

Okrugli stol organiziralo je Znanstveno vijeće za zaštitu prirode HAZU-a pod vodstvom akademika Gorana Durna, a moderirala Sanja Kalambura, pročelnica Sekcije za gospodarenje otpadom koja djeluje u sklopu toga znanstvenog vijeća HAZU.

Rješenja samo u zajedničkoj suradnji svih dionika u životnom ciklusu plastike

Raspravi su svojim izlaganjima pridonijeli Aleksandra Anić Vučinić, Vlado Cuculić, Gordana Pehnec Pavlović, Robert Kakarigi, Dijana Varlec i Dragica Bagarić.
Istaknuto je da otpadnu plastiku u Jadransko more donose rijeke i morske struje, odbacuje se s turističkih brodica, komercijalnih brodova i kruzera, s ribarica i ribogojiliša, a donosi ju i vjetar s divljih odlagališta i prevrnutih kontejnera.

U raspravi su iznesena moguća rješenja boljega gospodarenja tom vrstom otpada, te istaknuto da, loš sustav gospodarenja otpadom koji ne poznaje granice, u zemljama koje izlaze na Jadransko more stvara nemjerljive probleme onečišćenja i čini Jadransko more još ranjivijim. Sudionici su upozorili na visoku razinu onečišćenja mora i priobalja te izvijestili o aktivnostima koje se trenutačno provode u Republici Hrvatskoj kako bi se situacija popravila.

Rečeno je da su polimerni materijali istisnuli druge materijale i postali sveprisutni u svim granama gospodarstva te u svakodnevnom životu, a ocjena sudionika je i da sustav pravovremenog sprječavanja nastanka te vrste otpada i njegova održivoga zbrinjavanja nije dobro organiziran.

Istaknuto je kako Europska unija, suočena s problemom golemih količina nezbrinute otpadne plastike, nastoji zakonodavnim okvirima pomoći rješavanju ovoga problema. Nova EU legislativa tako zahtijeva promjenu u načinu poslovanja, ali i navika potrošača, pa je postavila ciljeve državama članicama i industrija, a europska strategija kao temelj predlaže kružno gospodarstvo. U tom pristupu se dizajnom i proizvodnjom plastike i plastičnih proizvoda u potpunosti poštuju potrebe za ponovnom uporabom, popravkom i recikliranjem, a razvijaju se i promiču zamjenski materijali koji bi u konačnici mogli biti održiviji.

Istovremeno, to zahtijeva promjenu načina poslovanja tvrtki kao i navika potrošača, a moguća rješenja, zaključili su sudionici, naziru se samo u zajedničkoj suradnji svih dionika u životnom ciklusu plastike od proizvodnje preko uporabe do odvojenoga prikupljanja.

Upozoreno je i na utjecaj mikroplastike na jadranski okoliš gdje se, zbog različite gustoće pojedinih vrsta polimera, čestice mikroplastike raspoređuju u slojevima od površine pa sve do njihove najveće akumulacije u sedimentima dna.

Zaključeno je da treba provesti daljnja istraživanja o utjecaju polimera, aditiva i apsorbiranih toksina na organizme jadranskoga pelagijala uključujući plankton i nekton, a posebno utjecaj na organizme koji žive pri ili u samom morskom dnu.To je, rečeno je, velik izazov za sve zemlje s izlazom na more pa tako i za Hrvatsku koja prilagodbom i strateškim planiranjem treba stvoriti preduvjete za zatvaranje životnoga vijeka plastike bez neželjenih akumulacija u prirodi.

Sažetke predavanja, rasprave i zaključaka s okruglog stola sudionici će proslijediti vladinim, znanstvenim i gospodarskim institucijama te građanstvu, stoji u priopćenju.