Donosimo priopćenje građanske inicijative "Za rivu" koje se tiče raspisivanja natječaja za dodjelu koncesije za izgradnju luke u Sv. Filip i Jakovu.

Kako smo nedavno saznali iz medija, Upravno vijeće Županijske lučke uprave Zadar donijelo je krajem kolovoza odluku o raspisivanju koncesije za izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće lučke infrastrukture te za obavljanje lučkih i ostalih gospodarskih djelatnosti na dijelu lučkog područja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Sv. Filip i Jakov. 

Građanska inicijativa „Za rivu“ iz Sv. Filip i Jakova okuplja dio mještana općine Sv. Filip i Jakov koji se ne slažu sa planiranom izgradnjom ovakve luke. Naime, zbog svog smještaja i veličine planirana izgradnja je štetna i protivna javnom interesu te da će nepovratno uništiti vizuru mjesta i smanjiti kvalitetu života lokalnog stanovništva. Također tvrdimo da izgradnja ovakve luke nikako neće doprinjeti unapređenju turizma, a niti bilo kakvih drugih gospodarskih aktivnosti u Sv. Filip i Jakovu.  Zato je inicijativa tujekom rujna 2015. godine prikupila preko 1000 potpisa stanovnika općine koji su tražili da se po tom pitanju raspiše lokalni referendum, koji, usprkos dovoljnom broju na pravilan način prikupljenih potpisa, nikada nije proveden., niti je na bilo koji način istraženo ili uvaženo negodovanje lokalnog stanovništva. 

Od tada građanska inicijativa „Za rivu“ neprestano ukazuje na činjenicu da su tijekom čitavog procesa, čiji je vrhunac raspisivanje spomenutog natječaja za koncesiju, različita tijela, od lokalnih ispostava do ministarstava, svojim postupanjima direktno i evidentno kršila zakonske propise Republike Hrvatske, bez ikakvih posljedica. Obzirom da se te iste institucije u drugim sličnim situacijama striktno drže navedenih zakonskih propisa, evidentno je da je u slučaju luke u Sv. Filip i Jakovu postojao ili još uvijek postoji vrlo jak privatni interes za izgradnju pod svaku cijenu.

Kao što je prethodno rečeno, izgradnja luke je sporna prvenstveno zbog njenog smještaja u samom centru mjesta i svog megalomanskog obuhvata (Slika 1). Takvom izgradnjom Sv. Filip i Jakov u potpunosti gubi postojeću rivu, a ona se pretvara u prometnu žilu kucavicu, jedinu koja povezuje buduću luku sa ostatkom svijeta što ovaj projekt čini jedinstvenim u Hrvatskoj. 

Naime, koliko god smo se trudili nismo uspjeli, čak ni u preizgrađenoj i betoniziranoj Dalmaciji, pronaći primjer mjesta koje je nasulo more ispred čitave dužine postojeće rive i stare jezgre mjesta kako bi napravilo orgoman parking za buduću luku nekog nepoznatog koncesionara te na taj način izgubila pristup moru – s rive . Dakle s današnje rive vidjet će se, preko izrazito prometne ceste, veliko parkiralište, a iza njega, u daljini luka. Na toj istoj rivi se danas odvija kompletan ljetni društveni život Sv. Filip i Jakova, a da bi to bilo moguće riva se svake večeri zatvara za automobilski promet. Izgradnjom luke, to naravno više neće biti moguće – dakle luka će pretvoriti malo, uglavnom turističko mjesto, u tranzitni centar. Nadalje, predviđenim projektom zatrpava se i betonira najstarija i jedina prirodna pješčana plaža u mjestu. Ono što je sigurno je da će izgradnja takve luke sigurno zahtjevati uklanjanje dijela zelenog pojasa (današnji Đardin) radi proširenja pristupne ceste, višestruko povećati gustoću prometa u najužem centru mjesta (koji je i u trenutnoj situaciji pregust), drastično smanjiti kvalitetu mora na rivi i plažama (koje graniče s novom lukom) te povećati komunalno opterećenje, osobito u smislu bitno povećanih količina komunalnog otpada u najstrožem centru mjesta. 

Navedeni projekt se u javnosti neprestano prezentira kao rješenje problema manjka komunalnih vezova te ishodište razvoja i novih radnih mjesta iako nikada nije napravljena studija o mogućem utjecaju izgradnje luke na razvoj mjesta. Prema projektu, izgradnjom luke bi se broj komunalnih vezova povećao za ukupno 40. Uvjereni smo da postoje puno održivija i prihvatljivija rješenja za takvo povećanje broja komunalnih vezova. Što se tiče radnih mjesta, nikada nije pojašnjeno koja su to točno radna mjesta, i koliko ih je. Razlog tome je logičan, ovakava izgradnja naime neće dovesti do otvaranja radnih mjesta jer, ponovno naglašavamo, u Sv. Filip Jakovu ne gradi se marina nego luka. Također, obzirom na prethodno navedene promjene koje će ovakva izgradnja predstavljati za mjesto vrlo je važno u kalkulacije o utjecaju luke na razvoj Sv.Filip i Jakova uračunati gubitke u turizmu – ovim projektom Sv. Filip i Jakov u potpunosti mijenja svoju vizuru i karaktristike i iz turističkog mjesta postaje urbano-lučko središte. Zašto i kako sve te promjene predstavljaju javni interes i boljitak za Sv. Filip i Jakov nije nam jasno i nikada nije suvislo i jasno obrazloženo od strane pokretača projekta. Građanska inicijativa Za rivu  tvrdi da u ovom slučaju javnog interesa za ovakav projekt nema. Jedini interes za izgradnju ovakve predimenzionirane luke u centru mjesta, može biti privatni interes nekog budućeg koncesionara. 

Toj predpostavci u prilog ide i niz nelogičnosti i protupravnih postupaka koji su se događali tijekom ishođenja svih potrebnih planova i dozvola i kulminirali raspisivanjem natječaja za koncesiju. Urbanistički plan uređenja (UPU) kojim se predviđa izgradnja luke nikada nije dobio suglasnost Ministarstva kulture i nije u skladu sa prostornim planom Zadarske županije te nikako nije smio dobiti suglasnost Ministarstva graditeljstva (a dobio ga je bez problema). 

Izgradnja luke u Sv. Filip i Jakovu nikada nije bila u planu Županijske lučke uprave već je čitav proces, što je presedan u Republici Hrvatskoj, pokretala Općina Sv. Filip i Jakov iako to uopće nije u njenoj nadležnosti. Tako je primjerice lokacijska dozvola izdana je Općini Sv. Filip i Jakov koja, kao jedinica lokalne samouprave, uopće nema u svom djelokrugu djelatnost izgradnje i upravljanja lukama (već je to isključivo u djelokrugu lučkih uprava), što je u suprotnosti sa zakonskim propisima RH. Također, kako bi spriječila propadanje lokacijske dozvole, Općina Sv. Filip i Jakov predala je pred sam njen istek, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju dijela luke iako je evidentno da luku ne može graditi ona, već budući koncesionar. 

. GI „Za rivu“ je kao legitimni predstavnik nezadovoljne javnosti vezano uz te i druge nezakonite postupke pokrenula odgovarajuće pravne radnje pri nadležnim institucijama te pokrenula sudske sporove. Stav svih institucija, kao i Visokog upravnog suda u Zagrebu je da GI „Za rivu“ nije stranka u postupku te su stoga naša ukazivanja na nezakonito postupanje institucija jednostavno ignorirana. Drugim riječima, zainteresirana javnost nema pravo ukazivati na nezakonitost nekog postupka, bez obzira što on postoji i jest nezakonit. Sigurno se pitate, a tko jest ta stranka u postupku, koja smije ukazivati na nezakonitost i propitkivati postupke institucija? Nitko. Naime, po tom pitanju hrvatski sudovi vrlo uskogrudno primjenjuju zakone materijalnog prava gdje je stranka u postupku isključivo ona koja graniči s predmetnim obuhvatom. U slučaju luke, koja se gradi na pomorskom dobru, susjeda nema pa tako nema ni stranaka u postupku. Dakle, u Hrvatskoj doista ne postoji mogućnost propitivanja zakonitosti u svojstvu javnog interesa čime se utire put različitim megalomanskim, štetnim i nakaradnim projektima, poput luke otvorene za javni promet u Sv. Filip i Jakovu koji onda nepovratno i zauvijek degradiraju prostor i kvalitetu života u tom prostoru.

GI „Za rivu“ stalno naglašava da su u procesima koji su u konačnici doveli do raspisivanja natječaja za koncesiju grubo kršene brojne zakonske procedure, a sve u cilju provedbe projekta koji će služiti isključivo privatnom interesu, a na štetu javnog. Zadnji u nizu nezakonitih postupaka kojima se na svaki način želi omogućiti izgradnja ovakve luke je i raspisivanje natječaja za koncesiju. Naime, prema Zakonu o koncesijama, ako u vezi s predmetom koncesije teku upravni ili sudski postupci ili ako postoje neriješeni imovinskopravni odnosi koji se tiču predmeta koncesije U trenutku pokretanja postupka davanja koncesije vode se čak dva sudska spora koja se tiču predmeta koncesije (pred Upravnim sudom u Splitu i Visokom upravnom sudu u Zagrebu) te Županijska lučka uprava Zadar nikako nije smjela započeti s postupkom davanja koncesije. Stoga je građanska inicijativa „Za rivu“ uputila zahtjev Županijskoj lučkoj upravi Zadar kojim traži poništenje postupka davanja koncesije zatražila pokretanje hitnog upravnog nadzora od strane Ministarstva mora prometa i infrastrukture Nadalje, zbog niza evidentnih propusta, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, Ispostavi Biograd na moru podnesen je prijedlog za oglašavanje ništavnosti lokacijske dozvole za izgradnju luke, rješenja o produženju roka važenja lokacijske dozvole i I. izmjena i dopuna lokacijske dozvole.

Stav je građanske inicijative Za rivu da javni interes mora biti iznad privatnog te da institucije moraju poštivati javni interes kao i pravne procedure Republike Hrvatske. Građanska inicijativa „Za rivu“ će stoga nastaviti borbu protiv ovog štetnog projekta svim raspoloživim pravnim sredstvima.